ZAVRŠNA RIJEČ VIKTORA CRNEKA, DIREKTORA TJEDNA KAJKAVSKE KULTURE

Poštovane dame i gospodo, cijenjeni prijatelji grada Krapine , Tjedna kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki !

Dopustite mi da prije svega najsrdačnije pozdravim, u ime grada domaćina Krapine, Krapinsko-zagorske županije i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, izaslanicu predsjednika Republike Hrvatske, gospođu VLASTU HUBICKI, županicu Krapinsko-zagorske županije.

Posebno želim zahvaliti na pokroviteljstvu 40. Svečanosti kajkavskih popevki predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Stjepanu Mesiću i žao nam je što, spriječen državničkim obvezama, večeras nije s nama

Točno prije 40 godina na ovoj pozornici zazvučali su prvi tonovi novoskladanih kajkavskih popevki Krapinskoga festivala 1966. godine.
Tjedan kajkavske kulture otvorili smo prije tjedan dana i u tom su se vremenu odvijali mnogobrojni različiti i kvalitetni programi za sve uzraste i populacije ljudi.
Kajkavština je oduvijek bila poseban izazov ne samo kajkavcima, već i svima onima koji su dolazili u prigodu vidjeti i čuti bogatstvo folklorne baštine, melodioznost govora, a posebice veliko prijateljsko srce svakoga kajkavca.
Eto u takvu ozračju Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo organiziralo je 40.jubilarne Svečanosti kajkavskih popevki, 20.jubilarne dječje svečanosti «Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu» i Tjedan kajkavske kulture Krapina 2005.
Kako nije moguće nabrojiti sve sadržaje ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture, s radošću naglašavam kako smo uspjeli organizirati tri koncerta Svečanosti kajkavskih popevki i to: dječje svečanosti «Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu», zatim retrospektivni koncert Svečanosti kajkavskih popevki povodom 40.obljetnice i večerašnji koncert novoskladanih kajkavskih popevki Krapina 2005.
Time je znatno obogaćena baština kajkavskih popevki za buduće naraštaje.
Veseli nas što smo Tjedan kajkavske kulture, osim navedenih Svečanosti, oplemenili i bogatim svakodnevnim programima na otvorenim i zatvorenim prostorima . Izvođene su kazališne predstave, otvorene likovne izložbe, održani kajkavski recital i znanstveni skup o temi» Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća» , zatim zagorski gospodarski zbor, nastupali su ulični svirači, pjevači amateri i to, dakako, nije sve što se događalo tijekom ovogodišnjega Tjedna kajkavske kulture.
Eto, to su osobitosti jedne od najvećih kulturoloških manifestacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Stoga poželimo Tjednu kajkavske kulture i Svečanostima kajkavskih popevki isto tako sadržajno bogatu budućnost
Zahvaljujem Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na pokroviteljstvu Tjedna kajkavske kulture Krapina 2005.
- Krapinsko- zagorskoj županiji
- Gradu Krapini
- Gradu Zagrebu
- radijskim postajama
- medijskim pokroviteljima
- svim sponzorima, donatorima i suorganizatorima i svim brojnim pomagačima u ostvarivanju ove rujanske svetkovine kaja
Također zahvaljujem:
- orkestru Hrvatske radio-televizije,
- mješovitome zboru i orkestru kulturno – umjetničkih društava “Ilirci” iz Krapine i «KAJ» iz Zlatar Bistrice,
-solistima, dirigentima, recitatorima, ansamblima i voditeljima na izuzetnom doprinosu u razvijanju i širenju kajkavske kulturne baštine.
Zatvarajući ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki, dopustite mi da NATJEČAJ za 41.Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2006. obznanim OTVORENIM.

Doviđenja dogodine.

Krapina, 10. rujna 2005.
DOK ZAGORJA BU, BUDE I POPEVKI

Pred prepunom Festivalskom dvoranom, a tražila se i karta više, održan je jubilarni, 40. koncert Svečanosti kajkavskih popevki, tijekom kojega je izvedeno 26 novih zabavnih i koncertnih kajkavskih skladbi. Publika je srdačno primila svaku izvedbu, a posebice je pljeskom zahvalila na dugoj vjernosti Krapini i kajkavskoj popevki doajenima Višnji Korbar, Elviri Voća i Radeku Brodarcu, pjevačima koji su pjevali na prvome festivalu 1966. godine.

Koncertu su prisustvovali, među ostalim, dr. VLASTA HUBICKI, izaslanica predsjednika Republike STJEPANA MESIĆA, pokrovitelja Svečanosti kajkavskih popevki, zatim ministar turizma, mora, prometa i razvitka BOŽIDAR KALMETA, ministar zdravstva dr. NEVEN LJUBIČIĆ i drugi.

Potkraj koncerta VIKTOR CRNEK, direktor Tjedna kajkavske kulture, zahvalio je Ministarstvu kulture na pokroviteljstvu Tjedna, predsjedniku Republike na pokroviteljstvu Svečanosti kajkavskih popevki, Gradu Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji, medijskim pokroviteljima, sponzorima i donatorima, svima koji su na bilo koji način pridonijeli uspješnosti najveće kulturološke manifestacije u sjevernoj Hrvatskoj i obznanio natječaj za Svečanosti kajkavskih popevki 2006.

Valja istaći kako su Radio Kaj i Kaj scena «preko noći» izdali CD sa snimkom svečanog retrospektivnog koncerta, što je hvale vrijedan izdavački pothvat .

PETAK, 9. RUJNA 2005.
SVEČANI KONCERT «40 GODINA FESTIVALA KAJKAVSKE POPEVKE»
SUZE ZA SUZU

Koncert bezuvjetno treba što prije ponoviti u Zagrebu-govorili su mnogi na izlasku iz Festivalske dvorane nakon svečanog koncerta « 40 godina Festivala kajkavske popevke 1966.-2005.». Bilo je emocija, sentimenta, ganutljivosti, čak i suza radosnica koje se nisu mogli skriti slušajući koliko je lijepih pjesama, koje trajno žive u kajkavaca, iznjedreno tijekom četiri desetljeća na festivalskoj pozornici u Krapini. Mnoge je publika pjevušila s pjevačem, primjerice dok je vječna Gabi pjevala «Oko jene hiže…».

Najradosniji je bio festivalski dvojac- direktor Tjedna kajkavske kulture Viktor Crnek i umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki Stjepan Mihaljinec, koji skrbe o visokoj razini odabranih pjesama.

Posebnu pohvalu zaslužuju redom svi pjevači. Slušajući ih, stjecao se dojam kako baš tu večer pružaju svoje životne interpretacije, od doajena Višnje Korbar, Radeka Brodarca i Elvire Voća, koja nikad do sada nije tako emotivno otpjevala «Venček za Zagreb», pjevački raspoloženih Gabi Novak i Tereze Kesovije, do Đanija Stipaničeva koji je maestralno otpjevao «Martinu» Zdenka Runjića, Adama Končića koji je s Crnekovom popevkom «Krapina moja , tak imam te rad» trajno ušao u srca Krapinaca i popularne Vanne koja je na krapinskoj pozornici debitirala možda najljepšom pjesmom iznjedrenom tijekom minula četiri desetljeća. Na svoj način interpretirala je Suzu za zagorske brege Zvonka Špišića i Ane Bešenić, a publika je prepoznala njezinu potpunu pjevačku predanost i nagradila je dugim pljeskom.

Bridjeli su dlanovi, za dirigentskim pultom smjenjivali se dirigenti, pojedine se pjevače vraćalo na pozornicu…Bila je to uistinu večer svetkovine kaja koju će svi koji vole kaj dugo, dugo pamtiti.

PRVI KONCERT , 8. rujna 2005.
KAJ U RIJEČI, PJESMI, SLICI I PLESU

Festivalska dvorana bila je premala za sve koji su htjeli pratiti prvi kon- cert ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki, koji tradicionalno pripada najmlađim pjevačima kaja. Publiku i sudionike prvoga koncerta pozdravila je izaslanica predsjednika Republike, dr. Vlasta HUBICKI.
-Listajući programe ovogodišnjih dječjih svečanosti vidjela sam imena škola iz naše, Varaždinske i Zagrebačke županije, što me posebno veseli i daje nadu kako je budućnost naših kajkavskih svečanosti osigurana. Odrastat će mladi autori i pridruživati se starijim kolegama, a oni će njima polako prepuštati svoja mjesta. Ne moramo se, dakle, bojati smjene generacija, tako da će naš kaj još dugo odzvanjati s ove pozornice…Hvala vašim učiteljima, profesorima i voditeljima grupa na trudu da vas pripreme za ovogodišnji nastup, kao i svima onima koji su to činili u protekla dva desetljeća- kazala je, među ostalim, izaslanica predsjednika Republike dr. Vlasta Hubicki, prenoseći pozdrave predsjednika RH STIPE MESIĆA.

U programu su sudjelovali Ana Rihtarić, Veronika Jambrek, Elizabeta Parlaj, Jelena Sviben, Maja Sviben, Valentina Šuka, Maja Miklaužić, Sanja Landripet, Karlo Dogan, Ines Kaučić, Matija Krizmanić, Adel i Alen Latić, Maja Sente, Ana Čiček, Lucija Belošević, Klara Maričević, Barbara Suhodolčan, Leonarda Vorih, Martin Kišiček, Saša Kelemen, Petra Kovačec, Ivana Halužan, Maja Krivec, Sandra Halužan, Lucija Premužak, Jelena Žnidarić, Mateja Župančić, Luka Cerovečki, Ivan Slukan, Tomislav Smrečki, Martina Vešligaj, Petra Zajec i Marija Lončarek, učenici osnovnih škola iz Lobora, Brestovca Orehovičkog, Zlatara, Huma na Sutli, Osnovne glazbene škole «Bonar» iz Pregrade, Zaboka, Sv. Križa Začretje, Zlatar Bistrice, Pregrade, Krapine, Varaždina,Gornjeg Jesenja, Desinića, Nedelišća, Klanjca, Radoboja i Đurmanca.

Sve pjevače pratio je orkestar KUD-a «Ilirci» Krapina i KUD-a «Kaj» Zlatar Bistrica, pod dirigentskim vodstvom Viktora Crneka, a u programu su sudjelovale i krapinske mažoretkinje.

POSJETITE IZLOŽBE

FESTIVAL KROZ DESETLJEĆA

U Galeriji grada Krapine postavljena je izložba dokumenata koji svjedoče o četiri prijeđena festivalska desetljeća. Niz novinskih izrezaka, nosača zvuka, plakati, fotografije, notne knjižice, zbornici kajkavskih popevki, peharčeki… podsjećaju na sjetne trenutke prošlosti, ali i na draga lica koja slijedom bioloških zakonitosti više nisu s nama, ali zaslužuju naše poštovanje i sjećanje.
Izložbu «40 let kajkavskih popevki u Krapini» 6. rujna razgledala je i potpredsjednica Vlade JADRANKA KOSOR.

VELIKANI SLIKARSKE PALETE

Na prvome katu Galerije grada Krapine postavljena je izložba slika iz zbirke Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Već sama imena autora, od kojih neki više nisu živi, pobuđuju zanimanje i poštovanje: Matija Skurjeni, Ivan Lacković Croata, Ivan Rabuzin, Antun Bahunek, Nikola Reiser, Ivan Lovrenčić, Albert Kinert, Zorislav Drempetić Hrčić, Ljubica Kroflin, Josip Generalić, Ivanka Kveton…

ETNO GRUPA ZVIREK

U temeljito obnovljenoj zgradi Magistrata mogućnost predstavljanja dobila je Udruga «Zvirek» iz Sv. Križa Začretja, koja se godinama bavi očuvanjem i promicanjem kulturne baštine Hrvatskoga zagorja. Na jednome mjestu može se vidjeti bogata zbirka predmeta tradicijskih obrta, narodnog rukotvorstva i poljodjeljstva. Ono što je najljepše, posjet je mladih ljudi, koji svakodnevno dolaze na ovu izložbu.
Voditeljica i vlasnica zbirke je Nada Jačmenica iz Sv. Križa Začretje.

LEPOGLAVSKA ČIPKA

Muzej grada Krapine i Turistička zajednica grada Lepoglave zajednički su u zgradi Magistrata organizirali izložbu lepoglavske čipke, koja je u travnju bila izložena i u Bruxellessu. Izloženo je četrdesetak čipki, cijenjenih i daleko izvan granica Lijepe naše.
-Lepoglavska čipka-špica neuhvatljiva je igra spretnih prstiju koji premeću bateke vodeći tananu nit, nadmeću se s njima i uz pomoć «gumbašnica» zaustavljaju tu nesvakidašnju borbu , kroteći je, stvarajući čudesnu tvorevinu- zapisala je prof. Olja Gregur, podsjećajući kako se postojanje čuvene lepoglavske čipke povezuje s kulturom pavlina čijem je redu Lepoglava bila sjedište od 1400. godine do ukinuća ukazom cara Josipa II. 1786. godine.

Tjedan u zrcalu izloga prodavaonica

TAKO SE VOLI KRAPINA !

Uspješnosti Tjedna kajkavske kulture pridonose i vlasnici prodavaonica koji su maštovito uredili izloge. Nije bilo potrebito financijsko ulaganje, osim želje, dobre volje i kreativnosti kako bi Krapina ovih dana ljepše izgledala i kako bi brojni gosti otišli iz grada Čeha, Leha i Meha s ljepšim dojmovima. Primjerice, izlog kemijske čistionice u Magistratskoj ulici, inače tijekom godine neugledan, osvanuo je u novom ruhu. Šteta što takav primjer nisu slijedili i drugi. Organizator Tjedna kajkavske kulture zahvaljuje svima koji su se i na takav način, osvježenjem svojih prostora kajkavskim ugođajem, uključili u manifestaciju.

Krapina,7.rujna 2005.
RECITAL KAJKAVSKE POEZIJE
(sjećanje na Jožu Antolića-Hromčana)

Pred punom dvoranom krapinske Srednje škole održan je tradicionalni recital kajkavske poezije. U opuštenoj atmosferi, a ugođaju su pridonijeli pjevački nastupi Mladena Hitreca i Ive Ranogajec, uz glasovirsaku pratnju Viktora Crneka, glumci Ljiljana Bogojević iz Varaždina i Adam Končić iz Zagreba čitali su stihove za recital odabranih pjesama Branke Jagić, Marte Kakša, Ladislave Blaži, Ivanke Fleten, Željka Funde, Nade Bošković, Janje Grgurić, Marije Koren, Mirjane Pospiš, Mire Šincek, Ivice Jembriha Cobovičkog, Ružice Marušić Vasilić, Nade Bogojević, Damira Kličeka. Marice Težački Grđan, Zlate Trbuljak, Stjepana Ferčeka, Vladimira Korotaja, Ivanke Hajsek, Vjekoslave Schiel, Dragutina Kontaka i Dragice Ferjanić.

Čitanju odabranih stihova prethodila je sentimentalna besjeda i prisjećanje Viktora Crneka na Jožu Antolića Hromčana, pjesnika koji je Krapinskom festivalu podario poveći buket svojih najljepših kajkavskih stihova koje su uglazbili eminentni skladatelji.

PREDSTAVLJEN KAJKAVSKI RJEČNIK VIKTORA CRNEKA

KAJ NE BI POZABILI

Potkraj Recitala kajkavske poezije Viktor Crnek predstavio je svoj kajkavski rječnik sa oko 2600 riječi s područja Krapine, Radoboja, Velike Vesi, Šemnice…»kaj ne bi pozabili». Godinama ih je marljivo prikupljao i bilježio, a pred čitateljima su osvanule tiskane zahvaljujući i tiskari MSM grafika iz Krapine.

Na ovome nezahvalnom poslu dragocjena suradnica bila mu je negdašnja učenica prof. DANIJELA BARILAR, koja je obavila lektorski i korektorski posao.

Četvrti znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“

Dr. RAJKO FUREŠ, stoloravnatelj Udruge «Muži zagorskog srca»

U organizaciji Hrvatske udruge „Muži zagorskog srca“ te suorganizaciji Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, 6. rujna 2005. u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini održan je IV. znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“. Na četvrtome znanstvenom kolokviju „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“ svojim radovima sudjelovalo je osamnaest eminentnih stručnjaka: prof.dr.sc. Alojz Jembrih, prof.dr.sc. Joža Skok, prof.dr.sc. Stjepan Hranjec, prof.dr.sc. Sjepko Težak, prof.dr.sc. Zvonimir Bartolić, prof.dr.sc. Marko Samardžija, prof.dr.sc. Mijo Lončarić, doc.dr.sc. Đuro Blažeka, doc.dr.sc. Andrija Željko Lovrić, doc.dr.sc. Mladen Rac, mr.sc. Denis Peričić, mr.sc. Ivo Zvonar, Ivan Cesarec, prof. Marjan Horvat Mileković, prof., Ivan Janeš, prof . Martina Kuzmić, prof. Slavko Malnar, oecc. i Vladimir Poljanec. Skup su svojom nazočnošću uveličali i brojni slušatelji, kako iz redova zaljubljenika, nastavnika, učenika tako i akademika koje je predvodio akademik prof.dr.sc. Stjepan Babić.

U radu skupa pokazalo se opravdanim aktivno uključivanje udruga s kajkavskim predznakom na planu afirmacije kajkavskog jezičnog i tradicijskog bogatstva, a što je jedino ostvarljivo u zajedništvu s bratskim udrugama te nadležnim institucijama, u prvom redu pod vodstvom meritornih stručnjaka.

Zagreb, 5. rujna 2005.
PRIJEM KOD PREDSJEDNIKA MESIĆA

Predsjednik Republike Hrvatske, STJEPAN MESIĆ, pokrovitelj ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki, u ponedjeljak je o podne u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku u Zagrebu primio županicu Krapinsko-zagorske županije, dr. VLASTU HUBICKI, gradonačelnika Grada Krapine JOSIPA HORVATA i izaslanstvo Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u sastavu: predsjednik Društva TOMISLAV CERC, direktor Tjedna kajkavske kulture VIKTOR CRNEK, umjetnički direktor 40. Svečanosti kajkavskih popevki STJEPAN MIHALJINEC i voditelj press-a ŽELJKO SLUNJSKI.

Gosti su pokrovitelja Svečanosti ukratko informirali o ovotjednim zbivanjima u Krapini, podsjetili na idejne začetnike festivala, a predsjednik Mesić zanimao se za tijek organizacijskih priprema i izrazio oduševljenje što na Svečanostima nastupaju i najmlađi . Izrazio je zadovoljstvo što sudionici nastupaju u narodnim nošnjama i zanimao se gdje se nabavljaju.

-Tradiciju treba održavati i inzistirati na opstojnosti Festivala odnosno Svečanosti- kazao je predsjednik Mesić, podsjećajući kako su u narodu ostale živjeti mnoge u Krapini iznjedrene kajkavske popevke, od kojih se neke već smatraju narodnima.

Dr. Vlasta Hubicki predsjedniku Mesiću je , u ime njegovih gostiju, u znak zahvalnosti darovala veliki i mali unikatni kristalni pehar, na kojima piše: «Kajkavske popevke, Krapina 2005.».

Krapina, 4. rujna 2005.
MINISTAR BIŠKUPIĆ OTVORIO TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE

Ministar kulture BOŽO BIŠKUPIĆ, na kraju zanimljivog glazbeno-scenskog programa u Festivalskoj dvorani, u nedjelju, 4. rujna predvečer, otvorio je ovogodišnji TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE Krapina 2005. koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

U programu su sudjelovali KUD «Ilirci», mješoviti pjevački zbor i orkestar potpomognut članovima KUD-a «KAJ» iz Zlatar Bistrice, članovi Limene glazbe Krapina (fanfare), Adam Končić, Adel i Alan Latić, učenici Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog iz Zaboka, Mladen Hitrec, Rajko Suhodolčan, Adalbert Turner –Juci, Iva Ranogajec i Josipa Lončar, pod dirigentskim vodstvom Viktora Crneka. Program su vodili voditelji Radija KAJ Karmen Špiranec, Gordana Tepuš i Velimir Čajko, uz izravan prijenos Radija KAJ, jednog od medijskih pokrovitelja ovogodišnjega Tjedna kajkavske kulture.

Pozdravnu riječ okupljenima u Festivalskoj dvorani prvi je uputio gradonačelnik Grada Krapine JOSIP HORVAT, poželjevši dobrodošlicu gostima , ukazao je i na vrijednost brojnih sadržaja Tjedna, te posebice na jubilej Svečanosti kajkavskih popevki.
Ministru Biškupiću zahvalila je na pokroviteljstvu županica Krapinsko-zagorske županije dr. Vlasta Hubicki poželjevši svima ugodan boravak u Krapinsko-zagorskoj županiji.

-Duša je zagorskoga čovjeka oduvijek težila dragoj popevki, a srca tražila društvo dobrih ljudi. Krapina je uvijek znala primiti i ugostiti svoje goste i posjetitelje- kazala je, među ostalim, dr. Hubicki.

-Idejna poveznica svega što se u protekla četiri desetljeća ovdje zbivalo je jednostavna riječ kaj, idiomatski simbol ne samo narječja nego i svih kulturnih blaga koja su stoljećima iz njega izvirala pletući do danas neprekinuti vijenac autohtone pripadnosti – istaknuo je ministar Biškupić ocjenjujući Tjedan kajkavske kulture kao «vrhunac trajnih napora i ljubavi kajkavaca prema svojemu podneblju i njegovim osobitostima».

Nije zaboravio na «dva muža», koji su svoje nesebično djelovanje utkali u četiri desetljeća kajkavske popevke, posebice zahvaljujući VIKTORU CRNEKU i STJEPANU MIHALJINCU.

Svečanosti u Festivalskoj dvorani prethodio je impresivni mimohod u kojemu su sudjelovali: Gradski puhački orkestar i krapinske mažoretkinje, učenici krapinskih osnovnih škola i polaznici dječjeg vrtića, svi odjeveni u narodne nošnje. Bio je to najljepši pozdrav kaju!

13. Zagorski gospodarski zbor
OBRTNIŠTVO- GENERATOR RASTA ZAPOŠLJAVANJA

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore STJEPAN ŠAFRAN otvorio je 4.rujna ovogodišnji 13. Zagorski gospodarski zbor, koji je u sportskoj dvorani Osnovne škole Ljudevita Gaja okupio pedesetak gospodarstvenika, ugostitelja, udruga pčelara i članica Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije.

Hrvatska obrtnička komora proglasila je 2005. godinom tradicijskih i umjetničkih obrta.

Brojne okupljene Krapinčane ispred sportske dvorane pozdravio je gradonačelnik JOSIP HORVAT, a županica KZŽ dr. VLASTA HUBICKI svoje je tvrdnje potkrijepila brojkama:

-Kvalitetni projekti u obrtništvu i malom gospodarstvu zaustavili su porast nezaposlenosti. Dok je zaposlenost u prerađivačkoj industriji opadala, obrtništvo je bilo generator rasta zapošljavanja. Tako je broj obrtnika i zaposlenih u obrtu, zahvaljujući kreditiranju Županije, porastao sa 7600 na 8900 (razdoblje 2001.-2004.). U godini tradicionalnih obrta Županija je prvi puta sa 50.000 kuna bespovratnih sredstava pomogla obrtnicima u njihovim marketinškim aktivnostima- istakla je dr. Hubicki.

Osim brojnih građana Krapine i gostiju, otvorenju 13. Zagorskog gospodarskog zbora prisustvovali su, kao i svečanosti otvorenja Tjedna kajkavske kulture, brojni uglednici, među kojima ministar kulture Božo Biškupić , koji se posebice zadržao na izlagateljskom mjestu Stjepana Mišaka, vlasnika bravarsko-kovačke radionice u Sv. Križu Začretju, gdje je sam «iskovao» medalju Zbora, zatim njegova pomoćnica Goranka Horjan, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić, pomoćnik ministra poljoprivrede Luka Burilović, predsjednica Županijske skupštine Sonja Borovčak, dožupani Zorko Vidiček i Davor Gredičak, saborski zastupnik Vladimir Pleško , novi krapinski župnik Tomica Šestak, predsjednik Hrvatske gospodarske komore-ŽK Krapina Ivica Cerovečki, predsjednik Obrtničke komore KZŽ Dragutin Ranogajec i drugi.

Ugostitelji Obrtničke komore KZŽ ,u šatoru na nogometnom igralištu OŠ Ljudevita Gaja, pripremili su bogatu gastro ponudu.

SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA

Uspješna realizacija organizacijski zahtjevne manifestacije, kakva je Tjedan kajkavske kulture, zahtijeva i temeljite pripreme. Što se ovogodišnje manifestacije tiče, svi su organizacijski poslovi pravodobno i kvalitetno obavljeni, zaključeno je na proširenoj sjednici Izvršnoga odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, održanoj u srijedu, 31. kolovoza. Prisustvovao joj je i gradonačelnik Krapine Josip Horvat.

VLASTA HUBICKI – IZASLANICA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Zbog državničkih obveza pokrovitelj Svečanosti kajkavskih popevki, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, neće biti u mogućnosti osobno prisustvovati koncertima jubilarnih 40. Svečanosti. Izaslanica predsjednika Republike bit će županica Krapinsko-zagorske županije dr. Vlasta Hubicki.

Izaslanstvo Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo predsjednik Republike primit će u ponedjeljak, 5. rujna, u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku u Zagrebu.

Priznanja Grada Krapine

Na prijedlog Odbora za priznanja Grada Krapine, Gradsko vijeće Grada Krapine na sjednici 30. kolovoza donijelo je Odluku o dodjeli priznanja Grada Krapine. Povelja Grada Krapine dodjeljuje se Stjepanu Mihaljincu, Viktoru Crneku i Dragi Britviću.

Plaketa Grada Krapine dodjeljuje se Davoru Šošiću, Antunu Kozini, Mirku Matiću, Ivanu Runacu, Teodoru Bochu, Elviri Voća, Višnji Korbar, Radeku Brodarcu, Igoru Gjadrovu, Peri Gotovcu, Nikici Kalogjeri, Radiju «Hrvatsko zagorje» Krapina, Društvu za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i orkestru Glazbene proizvodnje HRT-a.

Priznanja Grada Krapine dodijelit će se prigodom održavanja 40. Svečanosti kajkavskih popevki.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Pozivu organizatora na konferenciju za novinare, 1. rujna u maloj dvorani Pučkoga otvorenoga učilišta u Krapini, odazvali su se novinari Radija KAJ, Radio Zlatara, Večernjega lista, Vjesnika, HTV-a, Hrvatskoga radija, Radija Hrvatsko zagorje Krapina, Radio Zaboka, Krapinskoga vjesnika, Zagorskoga lista, Radio Sljemena i Varaždinskih vijesti Sudionike press konferencije pozdravio je gradonačelnik Krapine JOSIP HORVAT. Podsjetio je na važnost manifestacije za Grad Krapinu, građane, ali i za cijelo kajkavsko govorno područje.

Direktor Tjedna VIKTOR CRNEK temeljito je upoznao predstavnike sredstava javnoga priopćavanja s programima Tjedna, objasnivši kako je «Tjedan postojao od samoga početka, otkako i Festival, samo ga nismo tako zvali nego «popratne ili vanjske manifestacije». Godine 1975. sve je objedinjeno pod nazivom Tjedan kajkavske kulture.

-U ovogodišnjemu Tjednu ponudili smo 60 različitih programa za sve uzraste, što nije malo za jednu Krapinu. Društvo i Grad Krapina moraju se podičiti takvom manifestacijom u koju je uložena godina rada- kazao je Crnek.

Tjedan kajkavske kulture otvorit će ministar kulture BOŽO BIŠKUPIĆ, u nedjelju, 4. rujna, tijekom glazbeno-scenskoga programa u Festivalskoj dvorani, s početkom u 17,45 sati.

Umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki STJEPAN MIHALJINEC podsjetio je na festivalsku povijest i nastanak Festivala kajkavske popevke koji je 2001. promijenio naziv u Svečanosti kajkavskih popevki. Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i ove će godine izdati notnu knjižicu sa svim novim skladbama, a u pripremi je i izdavanje almanaha u kojemu će biti sistematizirani svi podaci o izvedenim popevkama, autorima, izvođačima…,od 1966. do 2005. godine. Bit će to nastavak almanaha izdanih 1995. i 2000. godine, kazao je Mihaljinec.

Dr. RAJKO FUREŠ, stoloravnatelj Udruge «Muži zagorskog srca», upoznao je novinare s organizacijom četvrtoga okrugloga stola koji je ove godine prerastao u znanstveni kolokvij pod nazivom «Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća».

Novinarima se predstavio i akademski slikar STJEPAN PIŠTA ĐUKIĆ, autor nove insenacije na pozornici Festivalske dvorane u Krapini.
Konferenciji za novinare prisustvovali su i doajeni kajkavske popevke, Elvira Voća i Radek Brodarec.

DOMJENAK ZA NOVINARE

Ugledni ugostitelj i vlasnik poznatoga restorana «Zelenjak» Branko Greblički, znan i po nadimku Ventek, sa svojom je suprugom Verom nakon press konferencije priredio domjenak s delicijama zagorske kuhinje. Bila je to prigoda za neformalno druženje novinara s predstavnicima organizatora Tjedna kajkavske kulture , ali i za dodatna obrazloženja o pojedinim priredbama Tjedna.

Branko Greblički je i poznati pjevač kajkavskih popevki, a na retrospektivnome koncertu pjevat će u kvartetu s Mladenom Hitrecom, Rajkom Suhodolčanom i Adalbertom Turnerom Jucijem popevku «Mi smo dečki» koju je Nikica Kalogjera, na tekst Ivice Krajača, skladao 1972. godine.

GORANOVCI U CRKVI SV. NIKOLE

Koncert Akademskog zbora «Ivan Goran Kovačić» iz Zagreba u nedjelju, 3. rujna, održat će se u crkvi sv. Nikole s početkom u 20,00 sati, a ne, kako je najavljeno, u crkvi sv. Katarine s početkom u 19, 00 sati.
Molimo, uvažite ispriku.

NOVO LIKOVNO RJEŠENJE FESTIVALSKE POZORNICE

Festivalsku publiku na jubilarnim Svečanostima kajkavskih popevki čeka još jedno ugodno iznenađenje- novo likovno rješenje festivalske pozornice, što je zasluga slikara Stjepana Đukića- Pište, o čijemu je slikarstvu Đuro Vanđura, ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU napisao: »Zamislite sintezu od Bacona i Freuda, s nešto Durrera, Liebmana, Habermanna, Maljeviča i Vasarelija ».

-Cijela je kompozicija zasnovana na ideji bezvremenosti s prepoznatljivim vedutama i povijesnim simbolima Krapine, u nadnaravnom odnosu, ali tako da svatko može prepoznati Krapinu u cijelosti. Scenografija je kompatibilna sa osvjetljenjem i tada će se vidjeti treća dimenzija Krapine. To je jedno od mojih ponajboljih djela- kaže Đukić o djelu rađenome u kombiniranoj tehnici, visine 2,70 i širine 13,30 metara.

DEBITANTICA I DOAJENKA

Kao što je poznato, na krapinskoj festivalskoj pozornici od prve se godine podjednako njeguju koncertna i zabavna kajkavska popevka i ravnopravno nastupaju operni i pjevači zabavne glazbe. Ove će godine debitirati ugledna operna prvakinja iz Splita NELLI MANUILENKO, inače rođena Ukrajinka koja od 1992. godine živi u Splitu.
-Kad mi je Igor Brešan ponudio svoju popevku «Tvoj je šapat kak i lek» prvo me je zaintrigiralo kako Dalmatinac pjeva na kajkavštini. Pjesma mi se učinila glazbeno vrijednom, kajkavštinu sam naučila bez problema i posebno me veseli nastup u narodnoj nošnji. Odabrala sam posavsku – kaže primadona koja djeluje i kao profesorica solo pjevanja na Muzičkoj akademiji.
VIŠNJA KORBAR, doajenka kajkavske popevke koja je od 40 nastupila na 39 festivala u Krapini, odjenut će nošnju iz Čučerja:
-Rojena sam vu Krapini, odrasla u Pregradi i veselim se svakom dolasku na Svečanosti kajkavskih popevki. To je još jedini festival na kojemu nastupaju i pjevači starije generacije, koji tako imaju mogućnost dokazati da su još pri glasu, da mogu pjevati i da nekako izgledaju.

VENČEK ZA ZAGREB

Od brojnih popevki koje je pjevala u Krapini, ELVIRI VOĆA srcu je najviše prirasla popevka «Venček za Zagreb»:
-Stihove je napisao pjesnik Drago Britvić koji je trajno zadužio kajkavsku popevku. Pjevala sam je 1994. godine i ta je popevka veza između dva kajkavska grada, Krapine i Zagreba. Pjevači vole pjevati u Krapini, jer ovdašnja festivalska pozornica ne poznaje play back i matricu, nego živo sviranje orkestra i isto tako pjevanje uživo.

PAK SI BUMO SPILI

RADEK BRODAREC: -Na retrospektivnoj večeri pjevat ću popevke «Rodnom Zagorju», «Mužikaši», «Vse počinje v Zagorju» i «Vužgi», umjesto Vice Vukova koji je spriječen bolešću. Na jubilarnome koncertu nastupit ću sa svojim susjedom iz Zlatara, Mladenom Hitrecom, popevkom «Pak si bumo spili» Damira Dičića:
-Pa nek nešče veli da se Mačanci i Zlatarščani nemaju rada!

Uživao sam u popevkama!

Potkraj kolovoza Tomica Šestak preuzeo je na upravljanje župu Krapina, naslijedivši župnika Josipa Bana koji je dobio premještaj u župu Stubičke toplice. Svoj svećenički poziv župnik Šestak počeo je u Hrvatskom zagorju, kao kapelan u Loboru, gdje je bio od 1993. do 1996. godine:
-Zatim sam dvije godine bio u Zagrebu, a od 1998. u Glini. Veselim se povratku u Hrvatsko zagorje, jer ja sam kajkavac, rođen u Sv. Iliji kraj Varaždina. Bio sam na koncertu u Festivalskoj dvorani prigodom otvorenja Tjedna kajkavske kulture i uživao sam slušajući uhu drage kajkavske popevke u maestralnoj interpretaciji odabranih izvođača. Uistinu lijepo! Također sve pohvale organizatorima Zagorskog gospodarskog zbora.

Suza je moja popevka

Retrospektivni koncert vratio me 30 godina unatrag, u vrijeme dok sam bio svećenik u Desiniću i kasnije , kad sam kao pomoćni biskup, dolazio na koncerte kajkavskih popevki. Podsjetile su me na neke drage ljude kojih više nema. Meni je najdraža «Suza za zagorske brege», a Vanna je ovu popevku Zvonka Špišića odlično otpjevala.

Arsen u Krapini

Sasvim neočekivano na jubilarnom koncertu u subotu u Krapini se pojavio Arsen Dedić, čiju je popevku na stihove Drage Britvića «Doma» pjevala Barbara Othman:
-Naš dragi Drago iz zdravstvenih razloga nije mogao doći, pa sam došao ja, da i na taj način poduprem Barbaru Othman koja pjeva našu popevku. Donio sam joj na dar mali šibenski suvenir- našu katedralu. Veseli me što sam se susreo s kolegama i zadovoljan se vraćam u Zagreb čim Barbara otpjeva popevku.

foto & tekst: Željko Slunjski