Za izvođenje na koncertu novoskladanih kajkavskih popevki odabrano 20 skladbi

Na natječaj Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina koji je objavljen 20. veljače, pristiglo je stotinjak skladbi naših uvaženih autora, ali i uradci novih, mladih autora, što posebno veseli. Prosudbena stručna komisija je za izvođenje na koncertu novo skladanih kajkavskih popevki, koji će se održati u okviru Svečanosti kajkavskih popevki u subotu 13. rujna 2008. godine, odabrala 20 skladbi.

"Prednost u odabiru imali su autori i izvođači koji su svojim umjetničkim stvaralaštvom obilježili Krapinski festival, ali i novi talentirani mladi skladatelji čiji su talent i djelo prepoznati od struke", poručuje prof. Siniša Leopold umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki.
Članovi prosudbene stručne komisije su Milivoj Pašićek, Silvije Glojnarić, Mišo Doležal, Branko Ovčarić, Božica Pažur, Branko Meglajec ispred Hrvatskog radija, Željan Klašterka ispred HTV-a., te po funkciji Viktor Crnek direktor Tjedna kajkavske kulture, prof. Siniša Leopold umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki.

Odabranih 40 pjesama bit će objavljeno u Programskoj knjižici Tjedna kajkavske kulture Krapina 2008.

Na natječaj za Recital kajkavske poezije Krapina 2008. pristigao je 201 uradak.
Prosudbena komisija odabrala je 40 pjesama koje će biti objavljene u programskoj knjižici Tjedna kajkavske kulture Krapina 2008. Od njih će 32 pjesme biti izvedene na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2008. koji će se održati 10. rujna (srijeda) u 20,00 sati u dvorani Srednje škole u Krapini.

NAZIV PJESME / Ime i prezime autora

1. H KMICE Ljubica Komljenović
2. V MELINU Ivan Šepak
3. SPOMENEK TUROPOLA Slavica Sarkotić
4. KOLOVRET Milan Frčko
5. ETIDA ZA RITERA Tomislav Ribić
6. MOLITVA Mira Šincek
7. FIGA V ŽEPI Božidar Brezinščak Bagola
8. GDA ME NEBU Bernarda Despot
9. JAGAGA I NEGAGA Ružica Jukić
10. DIŠI ZEMLA HORVACKA Đurđa Toldy
11. VUZEM Janja Grgurić
12. PINTAR Ivan Godina
13. KAJ VU DUŠI Mirjana Mikulec
14. NA GAJEVU PLACU Marija Toldy Brindl
15.GDO SE JOŠ ZMISLI Ladislava Blaži
16. ZAGORSKI DEČEC Ana Tuković
17. ROŽICE Ivanka Hajsek
18.VARAŽDINSKA RAZGLEDNICA Mirjana Pospiš
19. SRCE KAK ZIBAČA Sanja Hering
20. SKOUBE ME ŽIVLENJE Đurđa Ilijaš
21. LJUBAV Kakša Marta
22. STARA POSTELJA Ružica Marušić – Vasilić
23. FRAJLA Tanja Klapač
24. OČINSKA REČ Ljerka Šemeš
25. CAJTNUOT Biserka Marečić
26. AK NEBUTE Stjepan Kovačec Štef
27. SUZE ZA TATU Marija Hlebec
28. III Davor Grgurić
29. ŠKRLJAK Mirko Fulir
30. KAM PREŠLA SI STIHA Andrea Šelendić
31. SMS CEDULJICA Željko Štefan
32. NAŠ BREND Ivica Jembrih Cobovečki
33. SENJA O MADEIRE Vladimir Suk
34.JEDEN I JEDEN SU PET Ružica Juras
35. GOLUBEK I GRLICA (II) Ivanka Pust
36. MOČKOVO ŽIVLENJE Snježana Hižman
37. GLORIFIK(A)CIJA Nada Rukav-Bogojević
38.TE CECEK BOMBEKU PODOBEN Željko Funda
39. ZELENA SOĐENICA Ivan Horvat Hlebinski
40. OBLOUČEC Branka Jagić

Izborna Skupština Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u Krapini

Biserka Šimunić

Biserka Šimunić je nova predsjednica Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, Siniša Leopold je novi umjetnički ravnatelj Svečanosti kajkavskih popevki u Krapini

Biserka Šimunić pročelnica Područnog ureda Državne revizije Krapina nova je predsjednica Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, a poznati dirigent, skladatelj i aranžer Siniša Leopold novi je umjetnički ravnatelj Svečanosti kajkavskih popevki u Krapini. Poduzetnik Damir Novina iz tvrtke Hon- Ing novi je dopredsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina. Direktor Društva u slijedeće četiri godine ponovno će biti Viktor Crnek Tako je sa samo nekoliko suzdržanih glasova odlučila Izvanredna izborna Skupština Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo koja se sastala u subotu, 9. veljače u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini.

Prije njihovog izbora Skupština je razriješila funkcije umjetničkog ravnatelja Festivala profesora Josipa Cvitanovića. Skupština je razriješila i dosadašnjeg predsjednika Društva Tomislava Cerca, kojem je direktor Viktor Crnek zahvalio na dosadašnjem 15- godišnjem angažmanu. Viktor Crnek se sam odlučio na ponovno biranje za funkciju direktora iako mu je mandat trajao još dvije godine.

Skupština je izabrala novi Izvršni odbor Društva u sastavu Biserka Šimunić, Damir Novina, Milivoj Pašiček, Branko Klasić, Nenad Kukovačec, Radovan Novina, Zlatko Kuhar, Drago Gradečak, Vlasta Krklec i Toni Glowatzky. Po funkciji su članovi Izvršnog odbora još Josip Horvat (gradonačelnik Krapine), Viktor Crnek (direktor Društva ) i Siniša Leopold (umjetnički ravnatelj).

U novi Nadzorni odbor su ušli Dragica Ferjanić (predsjednica), te članovi Nada Horvat, Danijela Barilar, Tanja Malinac, Mladen Rajačić i Ivica Antunović. Prema zaključku Skupštine, prva zadaća novog Nadzornog odbora bit će formiranje Povjerenstva za provedbu izmjena i dopuna Statuta Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Na sjednici izvanredne izborne Skupštine u subotu Predložene izmjene i dopune Statuta Društva nisu prihvaćene.

Održana konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u Krapini

Ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture traje od 7. do 14. rujna

- otvoren je natječaj za nove skladbe za ovogodišnje Svečanosti kajkavskih popevki

Pod predsjedavanjem Biserke Šimunić predsjednice Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, u srijedu, 20. veljače održana je konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Društva u Krapini, na kojoj je odlučeno da će se ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture održati od 7. do 14. rujna. Također, otvoren je natječaj za nove skladbe koje će biti izvedene na koncertu ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki.

Ovogodišnjem Tjednu kajkavske kulture prethodit će konferencija za tisak 4. rujna, te repriza u Festivalskoj dvorani "Prvog glasa – Začretje 2008.". Tjedan će biti otvoren također u Festivalskoj dvorani u nedjelju, 7. rujna u 17 sati, dok će se znanstveni skup održati u utorak 9. rujna. Za srijedu 10. rujna planirano je održavanje Recitala kajkavske poezije, a dan kasnije Festivalska dvorana bit će mjesto održavanja Dječjih svečanosti "Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu". Svečanosti kajkavskih popevki održat će se u petak (revija najboljih i najslušanijih skladbi s minulih Festivala), te u subotu, 13. rujna bit će biti izvođene nove skladbe odabrane od Umjetničkog savjeta.

Siniša Leopold

Natječaj za nove skladbe koje će biti izvedene na koncertu "Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2008." otvoren je 20. veljače, a u njemu je kao rok za predaju radova naveden 15. travnja ove godine. Organizator želi natječajem potaknuti autore na stvaranje skladbi temeljenih na glazbenim, jezičnim i ugođajnim posebnostima krajeva u kojima se govori kajkavski.

Na sjednici Izvršnog odbora imenovano je tročlano povjerenstvo za izmjene i dopune Statuta Društva, izabran je Umjetnički savjet Svečanosti kajkavskih popevki. Čine ga Siniša Leopold (predsjednik), te Silvije Glojnarić, Željan Klašterka, Branko Ovčarić, Milivoj Pašićek, Mišo Doležal, Božica Pažur i Viktor Crnek. Izabran je i Umjetnički savjet za Dječje svečanosti, kao i odbori za marketing, informiranje, znanstveni skup, likovne izložbe, recital, te Programska komisija.

Umro Drago Britvić, utemeljitelj festivala u Krapini

S POPEVKOM U SRCU

Iako se znalo kako se pjesnik Drago Britvić bori s teškom bolešću, vijest o njegovoj smrti na sam Božić popodne, bolno je odjeknula ne samo među prijateljima i suradnicima, nego i među onima koji osebujnog Dragu Britvića nisu osobno poznavali i doživljavali su ga samo kao slušatelji njegovih pjesama. Napisao ih je oko 700, a uglazbljeno ih je stotinu manje.

Rođen u Pitomači, pitomome podravskome kraju, živio je s kajkavskom popevkom u srcu. Početkom šezdesetih godina, točnije 1963., na Zagrebačkom festivalu zabavne glazbe izvedene su skladbe Pere Gotovca» Mesec, seno i noć» na stihove Drage Britvića i «Zadnji fijaker» Stjepana Mihaljinca koji je prepoznao melodioznost Britvićevih stihova. Te su skladbe bile svojevrsna najava ostvarivanja ideje o pokretanju «kajkavskoga» festivala. Pjesnik i novinar Drago Britvić , u suradnji s Mijom Pavićem, tadašnjim predsjednikom Općinske skupštine Krapina, okupio je nekoliko suradnika i pokrenuli su glazbeno zbivanje koje je u rujnu ove godine obilježilo 40. rođendan.

Prvi Festival kajkavske popevke u Krapini održan je u rujnu 1966. godine. Direktor je bio Drago Britvić, sve do 1971. godine, kada se odlučio više posvetiti autorskome sudjelovanju. Prva njegova popevka izvedena u Krapini bila je «Vlakaši» 1968. godine, koju je skladao Pero Gotovac, a u alternaciji pjevali su je operni pjevači Tugomir Alaupović i Ambroz Kukuljević. Najveću su popularnost doživjele njegove popevke «Oko jene hiže» i «Podragaš lasi», u interpretaciji Gabi Novak, koje je uglazbio Arsen Dedić, te «Venček za Zagreb» u izvedbi Elvire Voća koja je potpisala i skladateljsko autorstvo.

Na ovogodišnjim, jubilarnim Svečanostima kajkavskih popevki, izvedene su dvije popevke za koje je Britvić napisao stihove. Marijan Jergović uglazbio je «Kaj bi breg bez mužike», a popevku su izveli Stjepan Jeršek Štef i Rossella Mrkušić uz pratnju «Iliraca», dok je Barbara Othman pjevala Dedićevu skladbu «Doma».

U program retrospektivne večeri festivala umjetnički ravnatelj Stjepan Mihaljinec uvrstio je čak šest popevki sa stihovima Drage Britvića.
Gradsko vijeće Krapine , u povodu festivalskog jubileja, Dragi Britviću
dodijelilo je Povelju Grada Krapine.

Oproštaj s Dragom Britvićem bio je u u zagrebačkom krematoriju. U povodu smrti umjetnika koji je trajno zadužio Svečanosti kajkavskih popevki, brzojav sućuti obitelji je, u ime Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, uputio direktor Viktor Crnek.

In memoriam

POPEVKA OSTALA I BEZ NIKICE
(Nikica Kalogjera ,1930.-2006.)

Nakon kratke i teške bolesti 27. siječnja 2006. godine preminuo je dr. Nikica Kalogjera, ugledni hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer zabavne glazbe. Premda liječnik po obrazovanju, cijeli je život posvetio glazbi. Njegove pjesme u izvedbi domaćih i stranih pjevača stekle su veliku popularnost u domovini i svijetu. Spomenimo neke: Veslaj, veslaj; Nima Splita do Splita; Nono, moj dobri nono; Vratija se Šime; Maškare; Sviraj mi, sviraj i druge.

Vijest o smrti dr. Nikice Kalogjere bolno je odjeknula i među poklonicima kajkavske popevke. Nedugo poslije smrti Drage Britvića, kajkavska popevka ostala je bez još jednog svojeg vrsnog promicatelja, koji je podario pedesetak skladbi izvedenih na festivalskoj pozornici u Krapini. Kao skladatelj prvi se put pojavio na 4. Festivalu kajkavskih popevki 1969. godine kada su njegovu popevku «Jesi videl» pjevali u alternaciji Kvartet 4 M i Toni Leskovar. Inače, s festivalom kajkavskih popevki Nikica Kalogjera praktički je surađivao od samih početaka prije četiri desetljeća. Najveću popularnost postigla je njegova popevka «Mi smo dečki», koju su 1972. godine pjevali Dubrovački trubaduri. Njegove popevke u Krapini često su u duetu pjevali Ljupka Dimitrovska i Ivica Šerfezi. «Kaj nam pak moreju», «A Sutla si teče», «Popevke zvoniju, cajti bežiju», «Moj lepi škrlak»…samo su neke od popevki u zajedničkoj interpretaciji Ljupke Dimitrovske i Ivice Šerfezija.

Na jubilarnim, 40. Svečanostima kajkavskih popevki, održanim prošle godine u rujnu, Nikica Kalogjera dirigirao je orkestrom u retrospektivnoj večeri i pod njegovim su vodstvom tada pjevali Višnja Korbar i Radek Brodarec, a kvartet Mladen Hitrec, Branko Greblički, Rajko Suhodolčan i Adalbert Turner Juci izveo je popevku «Mi smo dečki». Kao aranžer, dirigent i skladatelj Nikica Kalogjera sudjelovao je i na koncertu novih popevki. Njegovu skladbu «Ide jesen, si se žene», koja ostaje posljednjom u kajkavskom stvaralačkom opusu Nikice Kalogjere, pjevala je Iva Ranogajec uz pratnju ansambla «Melos».

Direktor Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Viktor Crnek, supruzi preminulog Ljupki Dimitrovskoj uputio je izraze sućuti.

CVITANOVIĆ NASLJEDNIK MIHALJINCA

Krapina, 11.veljače 2006. - Na izvanrednoj skupštini Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, održanoj 11.veljače 2006. u Krapini, za umjetničkog direktora Svečanosti kajkavskih popevki jednoglasno je izabran Josip Cvitanović koji na toj dužnosti nasljeđuje Stjepana Mihaljinca koji je podnio ostavku, nakon 40 godina svestrane i plodonosne suradnje s Društvom za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.

-Biološki sat otkucava i procijenio sam kako je vrijeme, nakon 40 godina, da taj posao nastavi netko mlađi, a mislim kako je kolega Cvitanović jamstvo nastavka tradicije kajkavskih popevki- kazao je maestro Mihaljinec.

Cvitanović je najavio i inovacije, ponajprije zbog prilagodne festivala današnjem vremenu, što podrazumijeva i određene promjene na listi izvođača, angažiranje više trenutno popularnih pjevača koji bi promovirali kajkavsku popevku, kako bi festival bio zanimljiviji cijeloj Hrvatskoj, a ne samo kajkavcima. Najavio je i modernizaciju orkestra, mogućnost samo jednoga koncerta s novim kajkavskim popevkama, uvođenje nagrada, dok bi jedan koncert bio revijalnoga karaktera. Ove bi godine bio posvećen kajkavskim pjesmama Drage Britvića.

Cvitanović je rođen 1962. godine. Diplomirao je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Od 2003. angažiran je kao šef orkestra na Porinu i Zlatnoj ploči. Kao skladatelj povremeno sklada za kazalište, pjevače pop glazbe i jazz skladbe.