NA KRAJU - FALA!

Drage kolegice i kolege novinari,
pajdašice i pajdaši od pera i kamera svih vrsta,
v Krapini je lepo bit i nadam se da Vas ova domaja Čeha, Leha i Meha ni izneverila u očekivanjima. Kaj Vam reči na kraju nego onu jednostavnu domaču reč – FALA.
Odkud i od koga početi, a da se nikoga ne povredi i ne pozabi ?
Prvo, fala ERNESTU BRODARU s Radija KAJ. Bez njega ne bi bilo press biltena. Morti je nervozno pogledaval kazaljke na vuri, al tak je to v našem poslu. Fala njegovom direktoru Dragecu Gradečaku i svim pucama i dečkima s Radija KAJ, fala Marijanu Svibenu iz krapinskog dopisništva HTV-a i njegovim vrednim ljudima Ružici Divac, Stjepanu Kotarskom i Tomislavu Mrzlečkom, fala svim pucama i dečkima iz zagorskih radijskih postaja koji su na bilo koji način pratili priredbe Tjedna kajkavske kulture…
A kaj tek reči za neumornu Silvu Videk iz dopisništva «Večernjaka»? Fala Tebi i Ivančici Jurčević i Anđelku Suhodolčanu.
Ne smem pozabiti i Ljiljanu Pavlinu i «Zagorski list» i Zorana Gregureka iz «Vjesnika».
Fala glavnoj urednici «Glorije» Dubravki Tomeković i njezinoj zamjenici Dijani Šetki, fotiću Igoru Nobilu, fala Senadu Pašiću, glavnom uredniku «Arene» i fotiću Toniju Hnojčiku, fala Draženu Bađunu iz «Glasa Slavonije», fala «Ekranu» Večernjaka, a glavni urednici «Varaždinskih vijesti» i «Međimurja», pajdaši Ernest Fišer i Ivica Jurgec, navek su bili široke ruke i srca kad je kajkavska popevka u pitanju.
Fala i TOMICI JURINJAKU, a ak Vas zanima zakaj, pogledajte www.kajkavske-popevke.hr
Fala svima kaj niste pozabili kajkavsku popevku, Krapinu i kolegijalnu pomoć. Naj se ne srdiju ak sem koga pozabil spomenuti . Ni bilo namerno i ni to od vina, neg od let i umora.
I na kraju zmislimo se si skupa kak je Krunek Cigoj 1980. popeval «Naj cveta naš zagorski kraj».

Željko Slunjski

Festivalska večer Svečanosti kajkavskih popevki
GRAND PRIX KSENIJI ERKER

Narodna kaže:»Sve je dobro što se dobro svrši». Festivalskom večeri u subotu, 9. rujna 2006. godine, završene su ovogodišnje, 41. Svečanosti kajkavskih popevki. Umjesto najavljenih 20 izvedeno je bilo 19 novoskladanih kajkavskih popevki. Rajko Dujmić nije se pojavio na koncertu, a Terezu, koja je otkazala nastup u Krapini, nadasve uspješno zamijenila je darovita Osječanka Danijela Pintarić.
Pjevajući skladbu Đele Jusića «Stiha povedaj mi, mati» , za koju je stihove napisao Nedo Zuban, Danijela Pintarić je osvojila najviše glasova publike i , dakako, njezinu nagradu. Iza nje plasirao se Đani Stipaničev, a treći po broju glasova bio je Adam Končić.
Stručni žiri prvu je nagradu dodijelio popevki Hrvoja Hegedušića na stihove Ferde Škrljca «Zgublena zvezda» koju je pjevala Ksenija Erker, drugu Đeli Jusiću koji je uglazbio stihove Nede Zubana «Stiha povedaj mi, mati» koju je maestralno izvela Danijela Pintarić, a treću popevki «Ostavi mi kušlec» koja je nastala u krapinskoj glazbenoj radionici, skladatelja dr. Nenada Kukovačeca i tekstopisca Radovana Novine.
Nagradu za najbolji tekst stručno je povjerenstvo dodijelilo Lidiji Bajuk za popevku «Dravski kralj».
Život popevki tek počinje, ponajprije njihovim izvođenjem u radijskim programima. Medijski odjeci i kritike slijede, ali je opća ocjena kako su promjene pridonijele festivalskoj svježini, što se može procijeniti i po reagiranju publike u festivalskoj dvorani, koja nije štedjela dlanove.

Ogled glazbene kritičarke Maje Sabolić
MOJIH 40 FESTIVALSKIH LET
ili SAME SE POPEFKE NISU ZMENILE

U stručnom žiriju koji će u festivalskoj večeri u subotu odlučiti o dodjeli triju nagrada, predstavnica novinarske struke bit će kolegica MAJA SABOLIĆ, rođena kajkavka đurđevačkih korijena i dugogodišnja glazbena kritičarka Hrvatskoga radija, koja poznaje i voli kajkavsku popevku i godinama je pridonosila njezinu promicanju. Pozdravljajući je na press konferenciji, nasmiješila se opasci kako 4o godina prati Krapinu, a nakon koncerta Večer s popevkama Drage Britvića elektronskom je poštom stiglo:

2. koncert Svečanosti kajkavskih popevki
8.rujna 2006.- VEČER S POPEVKAMA DRAGE BRITVIĆA
USPJEŠAN DEBI JOSIPA CVITANOVIĆA

Novi umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki, dirigent JOSIP CVITANOVIĆ, uspješno je debitirao na Svečanostima kajkavskih popevki, nasljeđujući u toj, katkad nezahvalnoj zadaći, maestra STJEPANA MIHALJINCA.
Stjepan Mihaljinec u petak, 8. rujna, pojavio se na krapinskoj festivalskoj pozornici, u večeri koja je bila posvećena uglazbljenim stihovima DRAGE BRITVIĆA, ravnajući izvedbom popevke «VENČEK ZA ZAGREB», možda jedne od najljepših iz kajkavskog repertoara ELVIRE VOĆA, koja je na koncertu u spomen na prerano umrlog Britvića bila iznimno pjevački raspoložena. Sam izlazak maestra Mihaljinca na pozornicu publika je pozdravila dugim i srdačnim pljeskom, iskazujući mu i na taj način zahvalnost za 40 godina vjernosti krapinskoj kajkavskoj popevki. Potpredsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, ZLATKO KUHAR, uručio je Stjepanu Mihaljincu dar Društva, njegov portret, ulje na platnu s potpisom slikara STJEPANA ĐUKIĆA PIŠTE.

1. koncert Svečanosti kajkavskih popevki
«Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu»
MIJENJAJU SE LICA SUDIONIKA

Sudionike je pozdravila županica Krapinsko-zagorske županije, VLASTA HUBICKI
Kao i svih godina do sada, tako je i na prvome koncertu ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki, u četvrtak, 7. rujna, potvrđena stara istina – najmlajši kaj je najslajši!

Atmosfera prepuna emocija, raspoložena publika čiji su dlanovi bridjeli, a kajkavski pučkoškolci u lijepim narodnim nošnjama beskrajno šarmantni u svojim interpretacijama kajkavskih popevki s ranijih festivala. Da dirigent Viktor Crnek ničemu drugome nije pridonio u Tjednu kajkavske kulture, ostvarenje ovoga koncerta bilo bi dovoljno za najljepšu riječ – hvala.

26. recital kajkavske poezije
KAJ NE BI POZABILI

Srijeda, 6. rujna, protekla je u Krapini u znaku kajkavskih riječi, stihova koje su ispjevali pjesnici, a oni vole doći u Krapinu. Na ovogodišnji recital kajkavske poezije, koji je održan 26. put i u dvorani Srednje škole okupio je brojne štovatelje kajkavske riječi, stigla su 102 rada. Za javno izvođenje stručno povjerenstvo odabralo je 25 pjesama čije su stihove kazivali glumci, Ljiljana Bogojević iz varaždinskog HNK i rođeni Zagorec Adam Končić, član Gradskog kazališta «Komedija» iz Zagreba.
U glazbenome dijelu programa nastupile su Viline iz Krapine, a mladi glazbenik Vladimir Gorup izazvao je oduševljenje publike sviranjem Popevke za ljubav u vlastitom aranžmanu.
Publici je predstavljeno i prošireno izdanje kajkavskog rječnika Viktora Crneka «Kaj ne bi pozabili». Prošlogodišnje izdanje sadrži oko 2700 kajkavskih riječi, a ovogodišnje, prošireno, obogaćeno je s 300 novih. Lektorica Danijela Barilar kazala je kako je taj rječnik «jezično kajkavsko blago koje bi trebalo povećati broj štovatelja kajkavskog narječja». Osim u Krapini i njezinu bližem okružju, autor je nove riječi pronalazio u govoru kajkavaca iz Pregrade, Jesenja, Đurmanca i rodnoga Radoboja.

Održan Peti znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća»
NOVE IDEJE, STARE BOLJKE

Na ovogodišnjem je znanstvenom skupu «Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća» predstavljeno 15 referata, čiji su autori prof. dr. sc. Alojz Jembrih, mr. sc. Ivo Zvonar, prof. Ivan Cesarec, mr. sc. Denis Peričić, Vladimir Poljanec, prof. Željko Funda, mr.sc. Rajko Fureš, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, doc. dr. sc. Đuro Blažeka, Josipa Franjčić, doc. dr. sc. Andrija Željko Lovrić, doc. dr. sc. Mladen Rac, prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, Slavko Malnar, prof. Ivan Janeš i prof. Franjo Hrg.

Predstavljen je i zbornik radova koji sadrži šezdeset predavanja s dosadašnjih okruglih stolova, znanstvenih kolokvija i skupova i značajni je doprinos izučavanju hrvatskoga kajkavskog jezika. Ovako objedinjeni imaju veću vrijednost i knjiga može poslužiti u nastavi kao dobar izvor podataka o povijesti kajkavskoga jezika, književnosti i kulture.
Još će biti njezin veći doprinos očuvanju kajkavskoga jezika, kako je rečeno na predstavljanju, ako izađe iz strogo znanstvenih krugova i dođe u ruke širem krugu čitatelja, studenata i učenika. Kao što reče dr. sc. Alojz Jembrih, «s pravom se za kajkavštinu traži mjesto i u školskoj nastavi, jer je do devedesetih godina 20. stoljeća to bilo nemoguće zbog onoga umjetno stvorena dvojnoga lingvonima (hrvatsko-srpski, srpsko-hrvatski jezik; op.nca) koji je hrvatskome jeziku nanio mnogo štete. Doista je već krajnje vrijeme da se s kajkavštine i čakavštine skine hipoteka „stranog“, u okviru učenja hrvatskoga jezika, kod hrvatske mladeži i studenata“.
Naglasimo ideje i prijedloge koji su proizašli iz tekstova i uvodnih referata sudionika znanstvenoga skupa, posebice iz rasprave koja je uslijedila.
Deset godina staroj inicijativi za uvođenje kajkavskoga u nastavu pridružile su se i tri nove. To je ponajprije potreba osnivanja Instituta za kajkavski jezik. Iz toga proizlazi i potreba pisanja nove Povijesti kajkavske književnosti. Tu je zadaću ponovno preuzela Hrvatska udruga „Muži zagorskoga srca“, jer je dokazala kako može i bez velikih novčanih potpora ostvariti značajne projekte. Rok je dvije godine, jer će 2008. biti stotinu godina od objavljivanja prve gramatike hrvatskoga kajkavskog jezika, čiji je pretisak Udruga objavila lani.
Predloženo je i vraćanje izvornih toponima na kajkavskome govornom području.

Nikola Capar

14. zagorski gospodarski zbor
TRADICIJA I MODERNIZAM OKUPILI PODUZETNIKE

U organizaciji Gospodarske komore Krapinsko-zagorske županije u utorak je kod Osnovne škole Ljudevita Gaja u Krapini županica Vlasta Hubicki otvorila 14. zagorski gospodarski zbor.
Ova tradicionalna gospodarska izložba u sklopu Tjedna kajkavske kulture ove godine okuplja 40-tak gospodarstvenika i obrtnika iz Županije i šire i prezentira kvalitetu dostignuća zagorskog gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede.
Prilika je to i za nove poslovne kontakte te razmjenu iskustva među gospodarstvenicima i obrtnicima.
Kako je na otvorenju istaknula županica Vlasta Hubicki prošle je godine u poduzetničke programe plasirano 420 milijuna kuna, a 645 poduzetnika iskoristilo je taj poticaj za unapređenje ili novu aktivnost.
Županija subvencionira i kamate za 250 poduzetnika. Uz moderna dostignuća nisu zaboravljena ni tradicijska obrtnička zanimanja, pa tako posjetitelji mogu vidjeti rad lončara Ivana Kovačića i kovača Stjepana Mišaka. I ove godine u Tjednu obrtnici nude besplatne usluge građanima, a to su frizer, kozmetičar i postolar.
Kako je istaknuo Ivica Cerovečki, predsjednik Gospodarske komore Krapine, u zagorskom gospodarstvu radi 33.000 radnika, od čega 15.000 u gospodarstvu, a 9.000 u obrtništvu.
Da gospodarska izložba zaslužuje veći prostor istaknuo je i gradonačelnik Krapine Josip Horvat.

Ivančica Jurčević, «Večernji list»

OTKAZI TEREZE I IVANE KINDL

Premda su se mnogi veselili najavljenome nastupu Tereze Kesovije u festivalskoj večeri u subotu, 9. rujna, veselje je bilo preuranjeno. Umjetnički direktor Josip Cvitanović u utorak na večer obavijestio nas je kako je Tereza nastup otkazala. Trebala je nastupiti posljednja sa skladbom Đele Jusića na stihove Nede Zubaka «Stiha povedaj mi, mati».
To nije jedini otkaz. U programu večeri popevki Drage Britvića neće nastupiti najavljena Ivana Kindl, koja je trebala pjevati skladbu Arsena Dedića «Podragaš lasi», izvedenu na Krapini '73.
Obje pjevačice zamijenit će Danijela Pintarić. Umjesto nje u večeri popevki Drage Britvića popevku «Doma», koju je skladao Arsen Dedić i posljednja je Britvićeva pjesma izvedena u Krapini prošle godine, pjevat će Barbara Othman, koja je popevku pjevala i na prošlogodišnjim jubilarnim 40. Svečanostima kajkavskih popevki.

Ministar Božo Biškupić otvorio Tjedan kajkavske kulture
OČUVANJE KULTURNE POSEBNOSTI

U nedjelju, 3. rujna, na prigodnoj svečanosti u festivalskoj dvorani Pučkoga otvorenoga učilišta u Krapini ministar kulture BOŽO BIŠKUPIĆ otvorio je ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture.
Osim brojnih Krapinčana, svečanosti otvorenja prisustvovali su državni tajnik Ministarstva kulture JADRAN ANTOLOVIĆ, pomoćnik ministra kulture JASEN MESIĆ, saborski zastupnik IVAN JARNJAK, županica Krapinsko-zagorske županije VLASTA HUBICKI, dožupani ZORKO VIDIČEK i DAVOR GREDIČAK, gradonačelnik Krapine JOSIP HORVAT, krapinski župnik TOMISLAV ŠESTAK i drugi.
U prigodnome programu sudjelovali su mješoviti pjevački zbor i orkestar KUD-a «Ilirci» pod ravnanjem VIKTORA CRNEKA i festivalski solisti.
Otvarajući Tjedan kajkavske kulture ministar Božo Biškupić je kazao:

OTVOREN KONZERVATORSKI ODJEL

VITALITET PORTRETA

Nakon što je ministar kulture Božo Biškupić otvorio Konzervatorski odjel, u njegovoj nazočnosti, kao i brojnih gostiju i uzvanika, među kojima je bio i prvi ministar obrane u neovisnoj Hrvatskoj Martin Špegelj, županica Krapinsko-zagorske županije u krapinskoj je Galeriji slika otvorila izložbu slika STJEPANA ĐUKIĆA PIŠTE

.

Riječ je o slikaru rođenome u Podravsko-virovitičkoj županiji, koji posljednjih godina živi i stvara u Hrvatskom zagorju. Na reprezentativnoj je izložbi izložio dvadesetak portreta, među kojima su i portreti državnih dužnosnika, političara, ali i poznatih Krapinčana.

Posebnu pozornost privlače dvije slike velikoga formata, bl. Marka Križevčanina i Alojzija Stepinca, koje će trajno mjesto naći u varaždinskoj katedrali.

Svečanost otvaranja vodio je TV voditelj BRANKO UVODIĆ, a o autoru su govorili MIRKO KOVAČEVIĆ, koji je pročitao i vlastitu pjesmu «Grupni portret s nadom», posvećenu Stjepanu Đukiću Pišti, i likovni kritičar STANKO ŠPOLJARIĆ.
Kako se Stjepan Đukić Pišta ogleda i u pjesništvu, njegove je stihove kazivao ENES KIŠEVIĆ.

NATJECANJE i NAGRADE

Novina ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki «Krapina 2006.» je uvođenje natjecanja i dodjela nagrada u festivalskoj večeri, 9. rujna 2006. godine. Publika će svojim glasovanjem odlučiti o svojoj nagradi i dobitniku 3.000,00 kuna.

Stručni žiri u sastavu: Mario Bogliuni, Marko Novosel, Miro Buljan, Zoran Brajša, Maja Sabolić, Jozo Pavković i Zdravko Hršak dodijelit će tri nagrade: prvu u iznosu 7.000,00 kuna, drugu 5.000,00 i treću 3.000,00 kuna. S 3.000,00 kuna bit će nagrađen i najbolji tekst, o čemu će odlučiti žiri u sastavu: Božica Pažur, Štefica Leljak i Stjepan Varjačić.

Viktor Crnek, direktor Tjedna kajkavske kulture
SVE JE TEŽE DO PENEZ

Ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture bu sadržajno bogat-jamči Viktor Crnek, direktor Tjedna i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, koje je organizator tradicionalne i jedne od najvećih kulturoloških manifestacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Tjedan će službeno biti otvoren u nedjelju, 3. rujna, u Festivalskoj dvorani u Krapini s početkom u 17 sati.
Suorganizatori su brojni, a takvi su i sadržaji Tjedna, od kazališnih predstava za djecu i odrasle, koncerata Kiće Slabinca i Hladnog piva na Trgu Ljudevita Gaja, odakle će se emitirati uživo emisija Radija Kaj «Domaće popevke i tanci» do izložbe slika Stjepana Đukića Pište, znanstvenog skupa «Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća» u organizaciji Hrvatske udruge «Muži zagorskog srca», Zagorskog gospodarskog zbora, recitala kajkavske poezije i triju koncerata 41. Svečanosti kajkavskih popevki «Krapina 2006.».

RADIJSKI I TV PRIJENOS

TV urednica LEJDI OREB na konferenciji za novinare obavijestila je kako će HTV prenositi sva tri koncerta ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki, i to: u četvrtak , 7. rujna, koncert «Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu», s početkom u 19 sati i 8. rujna revijalnu večer pjesama skladanih na stihove Drage Britvića, s početkom u 20 sati, na programu HRT plus. Festivalsku večer u subotu, 9. rujna 2006. godine, s početkom u 20 sati gledatelji će moći izravno pratiti na Prvom programu HTV-a, kao i proglašenje pobjednika. Redatelj je TVRTKO GRGIĆ.
Koncerte će prenositi i Radio Sljeme, te II. program Hrvatskog radija i Radio KAJ.

PLAKETE GRADA KRAPINE

U povodu prošlogodišnjega jubileja, 40. Svečanosti kajkavskih popevki, Gradsko vijeće Krapine odlučilo je dodijeliti Povelje trojici, za kajkavsku popevku zaslužnih, umjetnika, Stjepanu Mihaljincu, Viktoru Crneku i Dragi Britviću koji je u međuvremenu umro. Povelje su im uručene prošle godine.

Svojom odlukom Gradsko vijeće odlučilo je dodijeliti i plakete, kao društveno priznanje zaslužnima za dugu opstojnost i kvalitetu Svečanosti kajkavskih popevki. Dobitnicima je krapinski gradonačelnik JOSIP HORVAT plakete uručio na prigodnoj svečanosti u Gradskoj vijećnici, nakon ovogodišnje press konferencije. Primili su ih Antun Kozina, Teodor Boch, Elvira Voća, Višnja Korbar, Radek Brodarec, Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, Radio Hrvatsko zagorje Krapina i orkestar Glazbene proizvodnje HRT-a. U ime pokojnog Nikice Kalogjere plaketu je preuzela Saška Dimitrovska.
Među dobitnicima su i Davor Šošić, Mirko Matić, Ivan Runac, Igor Gjadrov i Pero Gotovac.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Sukladno tradiciji, prije početka Tjedna kajkavske kulture, 31.kolovoza 2006. godine, održana je u Krapini konferencija za novinare. U novouređenoj Gradskoj vijećnici prisustvovali su joj kolegice i kolege iz Radija KAJ, Regionalnog tjednika, «Varaždinskih vijesti», «Međimurja», «Arene», «Glorije», Radio Zlatara, Radija Hrvatsko zagorje Krapina, «Vjesnika», HTV-a, Hrvatskoga radija, Krapinskog vjesnika, Zagorskog lista i Večernjeg lista.

Dobrodošlicu im je zaželio gradonačelnik Grada Krapine JOSIP HORVAT:
-Pozivam građane grada Krapine, sve Zagorce, sve kajkavce i sve građane Republike Hrvatske, koji imaju želju i volju, da posjete tijekom Tjedna kajkavske kulture Grad Krapinu i uživaju u ponuđenim sadržajima.

O programu Tjedna kajkavske kulture temeljitije su govorili predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo TOMISLAV CERC i direktor Društva, ujedno i direktor Tjedna, VIKTOR CRNEK.

Svečanosti kajkavskih popevki bile su uvodna tema novoga umjetničkoga direktora JOSIPA CVITANOVIĆA:
-U revijalnoj večeri bit će izvedene popevke Drage Britvića u izvornim aranžmanima, s nekoliko pjevača koji su ih i pjevali u Krapini i nekolicinom mladih pjevača. Pratit će ih orkestar koji će ove godine biti malo smanjen, drukčije pregrupiran, ali u svakom slučaju na tradicijama kao što je i do sada bilo. Drukčija će biti i scena, prozračnija.
Sukladno ranijem zaključku Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, sudionici Svečanosti kajkavskih popevki nastupit će, kao i ranijih godina, u narodnim nošnjama.

LEJDI OREB i ZORAN BRAJŠA, urednik glazbenog programa Hrvatskog radija, obavijestili su novinare o prijenosima. U tijeku je i pregovor s «Glasom Hrvatske» o prijenosu festivalskih koncerata.

Na moru pjevaju
Vu Zagorju je lepo bit

Kako pjevači ozbiljno shvaćaju svoj nastup na Svečanostima kajkavskih popevki, dokazuju i festivalski doajeni, članovi ansambla «Melos» Jasna i Mišo Doležal i Adela Dobrić Jelača. Ljetne večeri u svojim vinodolskim ljetnim oazama koriste i za održavanje zajedničkih proba za festivalski nastup. «Melosovci» će na ovogodišnjim Svečanostima kajkavskih popevki pjevati Adičinu popevku «Vu Zagorju je lepo bit», uz solisticu, kajkavsku doajenku, Višnju Korbar. Čakavka podrijetlom, koja je po majci Slovenka, napisala je lako pamtljivu polku»Vu Zagorju je lepo bit», a u Krapini se, osim kao pjevačica, pojavljuje i kao skladateljica od 1972. godine kada je njezinu popevku «Zagorci sme» pjevao ansambl «Dalmacija»:
-Moramo imati probe, jer više nismo u cvijetu mladosti i katkad pobrkamo stihove, a dečki u šali kažu kako smo već «krapinski inventar». S nama su u ansamblu i Ivica Bobinec koji ljetuje u Dalmaciji i Željko Ružić Muki koji je u Zagrebu. Muki mi je telefonom potvrdio kako tekst zna napamet, a Bobinec je uz stubište po kući na nekoliko mjesta nalijepio tekst pjesme i uvijek kad prolazi, osvrne se i provjeri memoriju. Za popevku «Vu Zagorju je lepo bit» inspirirala me moja prijateljica Višnja Korbar. Vraćajući se sa jednoga koncerta s «Ilircima», prolazili smo kroz Pregradu . Bila sam opčinjena krajolikom, a Višnja mi reče kako je ovdje rođena, zapravo u Krapini, ali je djetinjstvo provela pod Kuna gorom. Zašutjela sam i počela razmišljati o stihovima «sam s Pregrade doma…», a kako me zbunila mjestom rođenja u Krapini, ispjevala sam «sem z Zagorja doma, sem zagorski cvet, tu me je mama donesla na svet…».

Josip Cvitanović, umjetnički direktor Svečanosti kajkavskih popevki

Dašak svježine starom festivalu

Maestra Stjepana Mihaljinca na mjestu umjetničkoga direktora Svečanosti kajkavskih popevki nakon četiri desetljeća naslijedio je mlađahni akademski obrazovani glazbenik Josip Cvitanović iz Zagreba. Ovim kadrovskim osvježenjem mnogi s neskrivenom znatiželjom očekuju kako će najveću smotru kajkavskih nota zapljusnuti neki novi vjetrovi. Uostalom, nije tajna kako i sami Krapinčani očekuju i željni su određenih festivalskih promjena. Stoga valja čuti samoga Cvitanovića kojemu, zacijelo, prva krapinska glazbena godina neće biti laka.

IZVRŠNI ODBOR & PRESS SLUŽBA

Članovi Izvršnog odbora su:
Tomislav Cerc - predsjednik
Zlatko Kuhar - dopredsjednik
Viktor Crnek - direktor
Josip Cvitanović - umjetnički direktor
Josip Horvat - član
Milivoj Jurnjak - član
Ivica Cerovečki - član
Ivan Kvež - član
Željko Slunjski - član
Antun Presečki - član
Zdravko Hršak - član
Petka Coner - član
Radovan Novina - član

Voditelj pressa: Željko Slunjski-098/408 955-zeljko.slunjski@kr.htnet.hr