Popevki "Još o Tebi senjam" Grand prix festivala, a popevki "Puca je bela" Nagrada publike

Svakoj popevki dođe kraj, pa je tako došao kraj ovogodišnjem Tjednu kajkavske kulture i Festivalu kajkavskih popevki. Upravo završna, treća večer Festivala već tradicionalno privlači najveću pozornost, tada je najveća gužva, pa je tako bilo i u subotu 8. rujna. Ponovno se tražila ulaznica više, ovog puta za sjedenje u novoobnovljenoj Festivalskoj dvorani. Udobno zavaljena u stolice, publika je mogla uživati u 17 novoskladanih kajkavskih popevki, prethodno odabranih između 70 pristiglih na ovogodišnji natječaj.
Nakon odslušanih 17 popevki publika je glasala u predvorju Festivalske dvorane, a uvjerljivo najviše glasova dobila je popevka "Puca je bela" za koju je glazbu napisao Zrinko Tutić na stihove Željka Pavičića, dok je autor aranžmana Josip Cvitanović. Najvišem uspjehu kod publike pridonijela je sjajna izvedba Kvarteta Gubec u sastavu Adam Končić, Rajko Suhodolčan, Adalbert Turner- Juci i Siniša Miklaužić (zamjena bolesnom Vidu Balogu).
Dodijeljena je i Nagrada za najbolje stihove, a stručni žiri u sastavu Štefica Leljak, Božica Pažur i Dunja Belošević dodijelio ju je Zlatku Crnecu za stihove "Popevka v popevki". Popevku je uglazbio Viktor Crnek, aranžman je napisao Josip Cvitanović, a pred publikom su ju izveli Stjepan Jeršek- Štef i Zbor "Ilirci". Posla je imao i stručni žiri u sastavu Stipica Kalođera, Marko Tomasović, Drago Diklić, Željko Mesar, Nevenka Mikac, Zdravko Hršak i Katarina Gregurović, koji je ovogodišnji Grand prix festivala dodijelio pjesmi "Još o tebi senjam", za koju je glazbu i stihove napisla Varaždinka Mirjana Pospiš, a aranžman Josip Cvitanović. Otpjevala ju je Danijela Pintarić.
Druga nagrada stručnog žirija pripala je popevki "Noćas Ti nosim srce i dušu" u izvođenju Jacquesa Houdeka. Stihove Zlatka Crneca uglazbio je Krešimir Herceg, a autor aranžmana je Josip Cvitanović. Treća nagrada stručnog žirija pripala je popevki "Krapina, Krapina", za koju je glazbu i stihove napisao Fedor Kopsa, aranžman Sjepan Mihaljinec, a otpjevala ju je Barbara Othman. Svim nagrađenim na kraju Trećeg koncerta ovogodišnjeg Festivala krapinski gradonačelnik Josip Horvat uručio je Bilikum- krapinski vrč dobrodošlice, rad umjetnika iz Zlatara Darka Varge. Na kraju treba spomenuti kako su izvođači nastupili uz Festivalski orkestar HRT- a pod ravnanjem Pere Gotovca, Siniše Leopolda, Zlatka Dvoržaka, Viktora Crneka i Josipa Cvitanovića, a voditelji su bili Mario Sedmak i Petka Coner.

FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKI KRAPINA 2007.
Večer Arsena Dedića

Druga festivalska večer održana u petak u Festivalskoj dvorani bila je posvećena autorskim skladbama Arsena Dedića. Izvodio ih je sam autor uz goste Gabi Novak, Danijelu Pintarić, Bojana Kodriča, Barbaru Othman, Branka Ovčarića, Ivica Bobinca, Suzanu Češnjaj, Ivanu Trogrlić i Kvartet "Gubec". Na programu su bile skladbe napisane i izvedene isključivo na Krapinskom festivalu u vremenu od 1971. do 2005. godine.
U povodu tog koncerta "Croatia Records" izdala je nosač zvuka s originalnim snimkama pjesama Arsena Dedića. Riječ je o reizdanju LP- ploče, realizirane polovicom 80- tih godina. Izvođači su nastupili uz Festivalski orkestar HRT- a pod ravnanjem Stjepana Mihaljinca i Josipa Cvitanovića. Uz ležernu i zanimljivu konferansu Arsena Dedića, koji se i na tom poslu pokazao u sjajnom izdanju, publika je mogla uživati u 21 Arsenovoj pjesmi i tako otploviti mislima u minule godine povezane s zvucima Arsenovih popevki. Koncert je često prekidan pljeskom, a završio je izvođenjem "Fale" od svih izvođača.
Na početku koncerta Arsen je rekao kako nikada za svoje kajkavske popevke nije sam napisao stihove na kajkavštini iz jednostavnog razloga- ne želi raditi posao u kojem ima boljih. Kao što je poznato, Arsen Dedić je Šibenčanin. Ipak, to ga nije omelo da napiše glazbu koja je "sjela" u krajolik i među ljude Hrvatskog zagorja. S tim se može složiti svatko tko bar jednom čuje "Oko jene hiže", "Angeluš", "Fergistmajniht", "Napali lampu", "Fališ mi", "Podragaš lasi"…Za Krapinski festival Arsen Dedić uglazbio je najviše kajkavskih stihova sjajnog (no nažalost pokojnog) Drage Britvića, koji su bili isto takav umjetnički dvojac.

Srijeda i četvrtak u znaku dječjeg "kaja"

Festivalski srijeda i četvrtak u Krapini protekli su u znaku dječjeg "kaja". Najprije je u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini u srijedu poslijepodne otvorena izložba dječjih likovnih radova, a održan je i recital dječjeg kajkavskog pjesništva sve pod zajedničkim nazivom "Kaj u slici i riječi". Između 170 literarnih radova pristiglih na natječaj iz 22 škole kajkavskog govornog područja za javno izvođenje odabrano je 27 pjesama. Stihove su kazivali krapinski osnovci, a sve pjesme bit će tiskane u zborniku "Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu" Krapina 2007.
Dječji "kaj" bio je u prvom planu i u četvrtak navečer, gdje je u Festivalskoj dvorani održan prvi koncert Festivala kajkavskih popevki "Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu" Krapina 2007. Male pjevače i njihove roditelje pozdravila je krapinsko- zagorska županica Sonja Borovšćak, a potom su ispred mikrofona stali osnovci iz Krapine, Hum na Sutli, Zlatar Bistrice, Varaždina, Desinića, Radoboja, Zlatara, Gornjeg Jesenja, Zaboka, Svetog Križa Začretje, Šenkovca, Petrovskog, Pregrade i Lobora. Učenike su pratili orkestar KUD- a "Ilirci", Zbor Osnovne glazbene škole pri krapinskoj OŠ "August Cesarec", sve pod budnim okom i dirigentskom palicomViktora Crneka. U publici su bili brojne mame i tate, koji nisu žalili dlanove za pljesak, a dodatnu živost dale su atraktivnim nastupom Krapinske mažoretkinje.
Svoj prilog festivalskom četvrtku dale su i udruge "Muži zagorskog srca" i Likovno društvo "Ernest Tomašević" organiziravši II. Likovnu koloniju "Stari Grad – Krapina 2007". Pokrovitelj ove likovne manifestacije, održane u prostorima tvrtke "Presečki grupa" je krapinski gradonačelnik Josip Horvat. Tridesetak sudionika slikalo je na temu "Stari grad Krapina", a izabrani radovi prodavati će se na aukciji planiranoj na Ilirskom balu uz Dan grada Krapine u prosincu. Tako prikupljeni novac namijeniti će se kupnji modernog uređaja za magnetsku rezonancu potrebnog Županijskoj bolnici. Dio radova s Likovne kolonije namijenjen je formiranju fundusa buduće galerije, posvećene trojici velikana likovne umjetnosti i prerano preminulih članova Hrvatskje udruge "Muži zagorskog srca"- Dragutinu Belini, Vladimiru Hercegu i Ivanu Lovrenčiću.

Prvi samostalni album Adama Končića "Zagorje ja tvoj sem sin"

U maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini, koja je u srijedu navečer zaista bila premala za sve uzvanike, predstavljen je u srijedu navečer prvi samostalni album glumca i pjevača Adama Končića "Zagorje ja tvoj sem sin". Na albumu, u izdanju Croatia Recordsa, nalazi se 16 popevki i tri recitacije.
Popularni Adam Končić, koji je u stalnom angažmanu u Gradskom kazalištu "Komedija" u Zagrebu, zaista je pravi Zagorja sin. Rođen je naime u Brestovcu, a pjevački se afirmirao na Svečanostima kajkavskih popevki u Krapini, na kojima je prvi put nastupio 2002. godine pjevajući popevku «Strele ljubavne» Vanje Lisaka.
Svi se sjećamo popevke skladatelja, dirigenta i direktora Tjedna kajkavske kulture Viktora Crneka "Krapina moja tak imam te rad". Adam Končić pjevao ju je 2003. godine, dok je popevku "Dunja" izveo godinu poslije također na krapinskoj festivalskoj pozornici. Za obje popevke stihove potpisuje zelinski pjesnik Zlatko Crnec. Ni Krapina 2007. neće proći bez Adama Končića- na subotnjem koncertu nastupa kao član Kvarteta «Gubec».
Na svoj diskografski prvijenac Končić je uvrstio i tri recitacije. «Mati ideju na Bistricu» autorice Mire Šincek iz Varaždina i «Zdravo Marija» koje je ispjevao Adamov otac Vladimir, što pak govori o umjetničkoj "žici" u ovoj obitelji. Pjesma Zvonka Kudelića Žune iz Zlatara "Kraj" također je uvrštena na album.
Spomenuti pjesnici uveličali su svojom nazočnošću promociju, na kojoj su Adamu u goste došli kao gosti i Kvartet "Gubec", vokalna skupina "Viline", zagorski sastavi "Fakini" i "Kavaliri", Žiga Međimurski, te zagorski pjevač i skladatelj Ivica Pepelko čija se popevka "Zagorje nam je dom» također nalazi na prvom samostalnom Končićevom albumu.

Kornelije Vizin na orguljama u sklopu Tjedna kajkavske kulture

U srijedu, 5.rujna u crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu u Krapini nastupio je orguljaš Kornelije Vizin. Izvodio je djela Buxtehudea, Pasquinia i C. Ph. E. Bacha. Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu najpoznatija je krapinska crkva te uz Trsat i Mariju Bistricu najveće hrvatsko proštenište. Građena između 1750. i 1761. godine, jedna je od najljepših baroknih crkava u tome dijelu Hrvatske. Iako barok kao stilsko razdoblje označava umjetnički vrhunac feudalizma, tu su crkvu izgradili pobožni građani i seljaci kao zavjetnu crkvu, s nakanom da u nju smjeste čudotvorni Marijin kip, donesen iz Jeruzalema.
I prije završetka gradnje crkve kip je pomogao mnogima u njihovim teškoćama; odatle velika vjera, molitve i zahvalnost ljudi i njihova ustrajnost u izgradnji crkve. Crkva nadahnjuje mirom i ljepotom unutrašnjosti, bogato izrađenim oltarima iz zagrebačke radionice Antona Merzija, umjetničkim slikama Antoniusa Lerchingera iz Rogateca te orguljama Antona Römera iz Graza. Crkvu okružuje cinktura građena u obliku osmerokuta, a u svakom je kutu podignuta mala kula za kapelicu. Zidovi cinkture oslikani su prizorima čudotvornih djela Majke Božje Jeruzalemske. Orgulje Antoniusa Römera iz 1763. godine restaurirala je 1995. radionica Hefferer.

Pjesničke zagorske dušice i dalje pišu stihove na kajkavskom

Ni ove godine na Tjednu kajkavske kulture nije izostao Recital kajkavske poezije, a sve ponovno zahvaljujući pjesničkim zagorskim dušicama koje pišu nove i nove stihove na kajkavštiniu. Stručni žiri je za kazivanje između 88 kajkavskih pjesama pristiglih na natječaj odabrao kajkavske pjesme 24 autora. To su Milan Frčko, Ladislava Blaži, Ivica Jembrih Cobovički, Ivan Šepak, Branka Jagić, Slavica Sarkotić, Nada Bošković, Janja Grgurić, Ružica Marušić- Vasilić, Nada Rukav Bogojević, Marija Koren, Ivanka Pust, Ivanka Hajsek, Milan Frčko, Bernarda Despot, Ivan Godina, Vjekoslava Schiel, Marija Hlebec, Dragutin Kontak, Milena Ljudmila Mršić, Đurđa Vukelić- Rožić, Marta Kakša, Albina Štimac i Nevenka Puh. Uživanje u stihovima publici koja je svratila do dvorane krapinske Srednje škole u utorak navečer 4. rujna omogućili su glumci Ljiljana Bogojević i Adam Končić. Za putpun umjetnički ugođaj pobrinule su se solistice Iva Ranogajec i Sabina Mikša koje su uz klavirsku pratnju Darka Berovića otpjevale nekoliko kajkavskih pjesama skladanih tijekom minulih godina za Festival u Krapini.
Neki od autora pjesma kazivanih na Recitalu dali su i kratke izjave. "Meni je vrhunsko priznanje sudjelovanje na Tjednu kajkavske kulture, koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH. Ponosna sam što drugi puta sudjelujem na Recitalu To je promicanje kroz pjesmu dragog nam 'kaja', koji volim neizmjerno, isto kao i moj Varaždin. U Krapini smo dobro primljeni, organizacija je odlična, a vrhunska je i interpretacija kajkavskih stihova od strane Ljiljane Bogojević i Adama Končića", rekla je pjesnikinja Ivanka Pust. Janja Grgurić članica Varaždinskog književnog društva sudjeluje na Recitalu u Krapni od 2001. godine. "Kajkavske pjesme, ali i one na hrvatskom književnom standardu, kao i crtice i priče za djecu, pišem od rane mladosti. Po struci sam mikrobiolog i bijeg u svijet pjesništva bio mi je uvijek bio svojevrstan 'ventil'. Svoja pjesničko-književna djela imam sabrana u pet- šest knjižica, nisu objavljena niti šire distribuirana jer nisam našla izdavača. Rado sudjelujem na svim kajkavskim recitalima hrvatskog sjevera", rekal nam je Janja Grgurić.
Sestre Ladislava Blaži i Nada Rukav- Bogojević također su sudjelovale na Recitalu. Rodom su iz mjesta Gorjanec kraj Krapine, a život ih je odnio u dravsku ravnicu, pa su već podulji niz godina stanovnice Varaždina. "Volim kajkavsku riječ, pišem etno- o zagorskom krajoliku, stvarima u starim zagorskim kućanstvima ,da se ne zaboravi. Volim sve lijepo i plemenito i ne volim rivalstvo- zato sudjelujem na recitalima", rekla je Ladislava Blaži. Za Nadu Rukav- Bogojević sudjelovanje na recitalu kajkavske poezije je povratak u djetinjstvo. "Na Recitalu u Krapini sudjelujem od 2000. godine, a rado se odazivam i na druge. Kajkavske riječi za moje pjesme ne mogu više nigdje upotrijebiti i zato ih kroz poeziju želim otkinuti od zaborava. U Varaždinu gdje živim govori se 'izglancanom' kajkavštinom, pa kajkavske riječi koje postoje samo u sjećanjima na moje djetinjstvo uplićem u stihove", rekla nam je Nada. I na kraju, već gotovo na odlasku uspjeli smo saznati kako je glumac Adam Končić porijeklom čisti Zagorec, pa obzirom da je s 'kajom' srastao, s osobitim užitkom nastupa na gotovo svim recitalima kajkavske poezije.

Ministar Vukelić u novoj sportskoj dvorani Srednje škole otvorio Zagorski gospodarski zbor

Tjedan kajkavske kulture ima i značajnu gospodarsku manifestaciju- Zagorski gospodarski zbor. Treba mu pridati dužnu pozornost, jer najveći broj sponzora Tjedna kajkavske kulture dolazi iz gospodarstva Krapinsko- zagorske županije. Zagorski gospodarski zbor otvorio je u utorak navečer u novoizgrađenoj dvorani Srednje škole Krapina ministar gospodarstva rada i poduzetništva Branko Vukelić. Ovu manifestaciju u sklopu Tjedna tradicionalno organizira Županijska obrtnička komora. Na ovoj petnaestoj pooi redu gospodarskoj manifestaciji u Krapini predstavlja se 60 zagorskih obrtnika i dvadesetak poduzetnika. Gospodarski zbor se može razgledati do zadnjeg dana trajanja tjedna- do 8. rujna.
Govoreći na otvorenju zagorskog gospodarskog zbora ministar Vukelić je rekao kako je u zadnje tri godine u obrtništvu i malome poduzetništvu zaposleno je 70 tisuća novih radnika, a u poduzetničke zone u mandatu ove Vlade uloženo je oko 330 milijuna kuna. Realizirane su 4 i pol milijarde poduzetničkih kredita sa kamatom 2 – 4 posto što je također dovelo do razvoja obrtništva i poduzetništva u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva je ove godine obrtnicima i poduzetnicima za marketing, nas

tup na sajmovima, za izradu promidžbenog materijala i istraživanje tržišta, osiguralo ukupno 16 milijuna kuna.

U sklopu Tjedna kajkavske kulture održan Znanstveni skup "Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća"

Naseljima naziv u obliku kako ih mještani zovu

U sklopu Tjedna kajkavske kulture “Krapina 2007”, u Krapini je u utorak 4. rujna održan Šesti znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća”. Otvorenju su bili nazočni gradonačelnik Krapine Josip Horvat i županica Krapinsko- zagorske županije Sonja Borovšćak. Izaslanica ministra kulture mr. Bože Biškupića, Goranka Horjan, istaknula je kako Ministarstvo kulture podupire razvoj svih oblika nematerijalne baštine među koju spada i kajkavski . Predsjednik Organizacijskog odbora Skupa dr. Alojz Jembrih istaknuo je zaključke za prošlogodišnjeg skupa, koji, rekao je, sigurno neće naići na odobravanje normista hrvatskog jezika.
"Na kajkavskome se govornome području još uvijek dio toponima i ojkonima nalazi na službenim napisima u iskrivljenom obliku. Zato tražimo da se u Zakonu o području županija, općina i gradova Republike Hrvatske unese odredba da se dosadašnjim toponimima i ojkonimima, bila naseljenim bilo nenaseljenim, vrati onaj oblik kako ih mještani zovu, odnosno da budu pisani točno u govoru onoga kraja u kojemu se toponim nalazi “, rekao je Alojz Jembrih.
Na skupu je izlagalo dvadesetak eminentnih domaćih jezikoslovaca i književnika, koji su u svojim predavanjima naznačili kako je hrvatska kajkavska književnost u dosadašnjim povijestima hrvatske književnosti neprimjereno i nedovoljno zastupljena. Zato su se okupljeni založili i da se u dogledno vrijeme napiše i tiska sveobuhvatna povijest kajkavske književnosti i to u više knjiga. Organizatori skupa su Hrvatska udruga “Muži zagorskog srca” i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, a pokrovitelji Ministarstvo kulture, Županija krapinsko – zagorska i grad Krapina.
I na kraju popis autora koji su ove godine dali svoj prilog na Znanstvenom skupu: Alojz Jembrih, Đuro Blažeka, Nevenka Videk, Ivan Zvonar, Tanja Baran, Josip Lisac, Andrija Željko Lovrić, Mladen Rac, Marko Samardžija, Jasna Horvat, Franjo Hrg, Stjepan Hranjec, Stjepan Laljak, Rajko Fureš, Denis Peričić, Slavko Malnar, Ivan Janeš, Vladimir Poljanec i Goran Šestan.

Ministar kulture RH mr. Božo Biškupić otvorio 42. Tjedan kajkavske kulture

Ministar kulture RH mr. Božo Biškupić otvorio je u nedjelju navečer u Festivalskoj dvorani u Krapini 42. Tjedan kajkavske kulture Krapina 2007. Ministar Biškupić je i počasni građanin Krapine, kao i saborski zastupnik Ivan Jarnjak, koji je uz krapinsko- zagorsku županicu Sonju Borovčak i krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata također bio nazočan otvorenju. Ministar Biškupić je napomenuo kako je idejna poveznica svega što se u protekla četiri desetljeća zbivalo u Krapini jednostavna riječ 'kaj'.

U glazbenom dijelu programa svečanosti otvorenja u novoobnovljenoj Festivalskoj dvorani, koju je gradonačelnik Josip Horvat nazvao "zagorskim hramom kulture", a novu vizuru dvorane opisao kao "novu rubaču stare dame", nastupili su mješoviti zbor i orkestar KUD- a Ilirci iz Krapine pod ravnanjem maestra Viktora Crneka, te festivalski solisti Rajko i Barbara Suhodolčan, Stjepan Srpak i Josipa Lončar. Izveli su nekoliko nagrađivanih popijevki s dosadašnjih festivala u Krapini.

Otvorenju ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture prethodio je u nedjelju poslijepodne mimohod gradom i program na otvorenoj pozornici na Trgu Ljudevita Gaja "Pozdrav kaju", dok su u nedjelju ujutro održani turnir veterana u malom nogometu, oldtimer prezentacija, te nacionalno porvenstvo Hrvatske automobila na daljinsko upravljanje. Nakon svečanog otvorenja Tjedna kajkavske kulture , također u Festivalskoj dvorani održana je repriza koncerta finalista Prvi glas Hrvatskog zagorja "Začretje 2007."

Večer uoči svečanog otvorenja Tjedna u Galeriji Grada Krapine otvorena je izložba slikara Mladena Veže. Umjetnik se predstavio s 59 ulja na platnu nastalim od 1971. do 2004. godine. Izložbu je otvorio gradonačelnik Josip Horvat, a o Veži je govorio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić On je rekao kako Veža ovom izložbom dolazi u posjet Zagorju nudeći mu svoju interpretaciju pejzaža blistavog svjetla i otvorene boje. Veža je koncentriran na zemljopisni isječak prostora rodnog Brista slikajući ga u mijenama dana u različitim rakursima. Veliki slikar osvojio je krajolik uz more upisujući u njega osjećaje i zanos, isprepleten ljepotom i talentom. U glazbenom dijelu programa nastupila je folklorna skupina "Viline".

Govor ministra mr. Bože Biškupića na svečanom otvaranju 42. Tjedna kajkavske kulture

Poštovane gospođe i gospodo, dragi Krapinčani, gosti i uzvanici, svi nazočnici okupljeni oko dragog nam "KAJ"!

Pozdravljam vas sve s osobitim zadovoljstvom i pitam se kao vjerojatno i svi vi je li moguće da je tako brzo proteklo vrijeme od našeg posljednjeg susreta u ovakvoj svečanoj prilici. Vrijeme hitro prolazi u svakodnevici i neprekidnim nastojanjima da život u Lijepoj našoj, pa tako i u ovom prekrasnom kajkavskom kraju, učinimo što ljepšim i boljim. Ono što ostaje kao konstanta i ne mijenja se osim u trajnom entuzijazmu i ljubavi je vaša briga za kajkavsku riječ i glazbu, skrb o tradiciji kulture samonikle i sačuvane u ovom kraju, a okupljene oko drage riječi "kaj" i svega onog što ona nosi u sebi.

Zbog Dana žalosti odgođena predstava AKUD Žensko kazalište Jesenje "Bejž'te dečki, ideju puce"

Zbog Dana žalosti koji je u cijeloj Hrvatskoj proglašen za ponedjeljak 3. rujna, u sklopu Tjedna kajkavske kulture neće se, kako je najavljeno, u Festivalskoj dvorani održati predstava Amatersko kulturno umjetničkog društva Žensko kazalište Jesenje "Bejž'te dečki ideju puce". Uz ovu predstavu trebao je nastupiti i glazbeni sastav "Podvinčani". Iz organizacijskih razloga, predstava se neće održati ni tijekom ovog tjedna.

Umjesto Radeka Brodarca nastupa Pero Rogan

Prema obavijesti prof. Josipa Cvitanovića umjetničkog direktora Festivala kajkavskih popevki, došlo je do izmjene vezano uz izvođače na trećem koncertu Festivala kajkavskih popevki koji će se održati u subotu s početkom u 20 sati u Festivalskoj dvorani.

Radek Brodarec iz zdravstvenih razloga ne može nastupiti na ovogodišnjem festivalu kajkavskih popevki Krapina 2007. Umjesto njega s popevkom "Špancir fest" nastupiti će Pero Rogan. Pjesmu "Špancir fest" skladao je Doronjga na stihove Rajka Stilinovića, dok je autor aranžmana Josip Cvitanović. "Špancir fest" je prva od 17 popijevki koje će se izvoditi na ovogodišnjim Kajkavskim popevkama.

Na press konferenciji najavljen Tjedan kajkavske kulture

Na konferenciji za novinare Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u srijedu 29. kolovoza u krapinskoj Gradskoj vijećnici predstavljena su događanja ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture koji u nedjelju počinje u Krapini. Kako je istaknuo direktor Tjedna Viktor Crnek, Tjedan kajkavske kulture je jedna od najvećih rujanskih svetkovina u sjevernoj Hrvatskoj, koja je u svojemu programu priredila ponešto za sve uzraste.
Središnji događaj ovogodišnjeg Tjedna je popularni Krapinski festival čija je završna večer u subotu pod pokroviteljstvom premijera dr. Ive Sanadera. Na festivalu će se izvesti 17 novih skladbi, izabrani između njih 70 pristiglih na natječaj. Prve koncertne večeri u četvrtak je dječji festival, a u petak je Večer Arsena Dedića, koji će sa s svojim glazbenim gostima predstaviti repertoarom kajkavskih popevki. Tom prigodom Croatia Records izdala je i CD sa Arsenovim popevkama kojega je novinarima prezentirala Anet Lesić, dok je Siniša Škarica predstavio nosač zvuka sa svih 17 studijskih skladbi ovogodišnjeg festivala, izdan nakon šestogodišnje stanke.
Između brojnih kulturnih i zabavnih događanja, izdvaja se znanstveni skup u utorak “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća”, na kojemu s očekuje oko petnaestak hrvatskih akademika. Uvod u Tjedan kajkavske kulture bit će subotnje otvorenje izložbe “Mladen Veža” istoimenog slikara u Galeriji grada. Pokrovitelj Tjedna kajkavske kulture je Ministarstvo kulture čiji će ministar mr. Božo Biškupić u nedjelju svečano otvoriti manifestaciju, a na završnoj večeri 8. rujna očekuje se dolazak premijera dr. Ive Sanadera.

Razgovor s Viktorom Crnekom direktorom Tjedna kajkavske kulture:

Uoči početka ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture razgovarali smo s direktorom Viktorom Crnekom, koji za tu manifestaciju živi od njenog početka- od 1966. godine. Iako su svake godine sadržaji Tjedna novi i zanimljivi i upravo na njih treba staviti naglasak, ipak jedna novost materijalne prirode plijeni ove godine pozornost. Dio iz spektra prelijepih događanja , prije svega onaj "pjevni", konačno će se održati u obnovljenoj Festivalskoj dvorani, pa smo s tom temom i počeli razgovor.