|
PORUKA DIREKTORA TJEDNA KAJKAVSKE KULTURE
I 40. JUBILARNIH SVEČANOSTI KAJKAVSKIH POPEVKI KRAPINA 2005.
Cijenjeni prijatelji grada Krapine,
Tjedna kajkavske kulture i
Svečanosti kajkavskih popevki!
Sa zadovoljstvom i posebnom radošću najavljujem
jednu od najvećih i najbogatijih rujanskih kulturoloških
svetkovina u sjevernoj Hrvatskoj - Tjedan kajkavske kulture
i u njemu 40. jubilarne Svečanosti (Festival) kajkavskih
popevki u Krapini.
Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo,
koje je organizator svih programa Tjedna kajkavske kulture
i jubilarnih, 40-ih Svečanosti kajkavskih popevki, trudilo
se u njihovoj organizaciji i pripremi , kako bi svaka generacija
pronašla sebi prihvatljive sadržaje. Dopadljivost, dakako,
ovisi o osobnim afinitetima.
Stoga spomenimo samo neke : crkveni koncerti,
sedam različitih izložbenih prostora, znanstveni skup, dva
recitala kajkavske poezije, kazališna predstava, atrakcija
oldtimera, koncerti pjevača amatera, posebna atraktivna
događanja u Parku Matice hrvatske, izložba Zagorskog gospodarskog
zbora, bogati dječji sadržaji i koncert «Kaj u riječi, pjesmi,
slici i plesu» , retrospektivni koncert kajkavskih popevki
i na kraju koncert novoskladanih popevki.
Ove godine Tjedan kajkavske kulture počinje
4. rujna i traje do 11. rujna.
1. koncert, četvrtak, 8. rujna - 20. jubilarne dječje Svečanosti
«Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu»
2. koncert , petak, 9. rujna- retrospektivni koncert kajkavskih
popevki 1966.-2005.
3. koncert, subota, 10. rujna - novoskladane kajkavske popevke.
Treći koncert, 10. rujna, izravno će prenositi
Hrvatska televizija, Hrvatski radio i Radio «Kaj».
Valja se prisjetiti i spomenuti nekoliko
podataka o počecima.
Davne 1965.g. sastalo se nekoliko zaljubljenika – entuzijasta
kajkavskog izričaja sa željom i namjerom da organiziraju
Festival kajkavskih popevki. Smislili i učinili. Tako je
bio organiziran i održan prvi festival novoskladanih kajkavskih
popevki 23.,24. i 25. rujna 1966.godine u dvorani Narodnog
sveučilišta u Krapini. Njegovi utemeljitelji bili su: Mijo
Pavić, Jaroslav Tureček, Božo Težački, Stjepan Mihaljinec,
Vlado Seljan, Drago Britvić, Milivoj Kunjundžić, Franjo
Šalić, Mirko Matić, Božo Sinković i drugi, a u Krapini za
programe bili su zaduženi: Viktor Crnek, Juraj Hitrec, Josip
Antolić, Antun Kozina, Ivica Švaljek i drugi.
Pobjednici s pjesmom «Zagorska klet» davne
1966.godine bili su autor glazbe Viktor Crnek i stihova
Dragica Vragović, a pjesmu su u alternaciji pjevali Elvira
Voća i Ivo Robić.
Entuzijazam koji je vladao u gradu Krapini
bio je vidljiv kroz organizaciju kulturoloških sadržaja
na otvorenim i zatvorenim prostorima tijekom održavanja
Festivala.
Tako je bila organizirana 1. likovna izložba i izložba ručnih
radova u prostorijama Graditelja ( Josip Antolić, Zlatko
Kuhar, Ivanka Kveton).
Bili su održani i koncerti na otvorenome
(ispred hotela) limene glazbe iz Pačetine pod vodstvom Viktora
Crneka.
Prvi direktor Festivala kajkavskih popevki bio je Drago
Britvić, pjesnik i urednik na Hrvatskom radiju, od 1966.
do1971. godine. Od 1971. do 1974. godine direktor je bio
Stjepan Mihaljinec. Nakon toga se vanjske ili popratne manifestacije
stavljaju u sklop Tjedna kajkavske kulture. Registrira se
Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Za predsjednika
Skupštine Društva bio je izabran Stjepan Lamer, dipl. inž.
iz Zagreba, a u sastavu novog Izvršnog odbora bili su ugledni
kulturološki radnici iz Zagreba i Krapine. Predsjednik Izvršnog
odbora bio je dipl. inž. Josip Antolić, direktor Tjedna
kajkavske kulture Viktor Crnek, a umjetnički direktor Festivala
kajkavske popevke Stjepan Mihaljinec. Moram spomenuti kako
je u tijelima Društva tijekom svih proteklih godina bilo
aktivno više od 100 ljudi različitog profila i zanimanja.
Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo
u svojem 40- godišnjem djelovanju prolazilo je kroz vrlo
teška društvena, politička i organizacijska razdoblja.
Stoga mi je dužnost i obveza zahvaliti se
svima koji su u 40 godina, na bilo koji način, pomagali
da Društvo i Festival ostvare glavni cilj i zadaću, a to
je očuvanje i njegovanje govorenoga, pisanoga i pjevanoga
kajkavskog izričaja.
Želim se posebice zahvaliti svim školama čiji su učenici,
zajedno sa svojim mentorima-učiteljima, punih 20 godina
bile uz Dječje svečanosti «Kaj u riječi, pjesmi, slici i
plesu» i jedini rasadnik mladih pjevača koji promiču naš
kajkavski izričaj.
Veliki teret u realizaciji Tjedna kajkavske
kulture i Svečanosti kajkavskih popevki od prvoga dana nosi
KUD «Ilirci». U početku puhački orkestar u ilirskim odorama,
zatim i mješoviti zbor, kao i orkestar koji prati mlade
pjevače osnovce, a u zadnje dvije godine i KUD «Kaj» iz
Zlatar Bistrice.
Za uspješnu realizaciju svih ovogodišnjih
programa Tjedna kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih
popevki svesrdno zahvaljujem:
- predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, pokrovitelju
40. jubilarnih Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2005.
- Ministarstvu kulture RH ,pokrovitelju Tjedna kajkavske
kulture Krapina 2005.
- medijskim pokroviteljima HRT-u, Radio «Kaju» i «Večernjem
listu»
- svim sponzorima i donatorima, kao i svima onima koji su
na bilo koji način pomogli realizaciju 40. jubilarnog Tjedna
kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki Krapina
2005.
S kajkavskom popevkom u srcu i duši želim
Vam iskrenu dobrodošlicu u prijateljsku Krapinu.
DIREKTOR
TJEDNA KAJKAVSKE KULTURE I
SVEČANOSTI KAJKAVSKIH POPEVKI
Viktor Crnek
|
