JOSIP CVITANOVIĆ umjetnički direktor Festival kajkavskih popevki:

Prošle godine dolazeći na funkciju umjetničkog direktora festivala „Kajkavske popevke“ u Krapini, najavio sam neke promjene za koje sam smatrao da su doista nužne. Budući da sam prethodnih godina, kao dirigent, bio sudionik Festivala, uočio sam njegovu izvjesnu stagnaciju, što je uostalom zadesilo i ostale festivale. Kako bi se povećao interes publike i medija, Festivalu sam , nakon desetak godina, vratio natjecateljski karakter. To se pokazalo učinkovitim, što me i nije iznenadilo. Naime, smatram da upravo takmičenje potiče autore i pjevače da pruže svoj maksimum. Publika, dakako, dodatno uživa u programu odabirući svog pobjednika.

Zadaća organizatora je na prošlogodišnjem Festivalu bila omogućiti pošteno i transparentno glasovanje stručnog žirija i publike u dvorani. Tako je i bilo, pa nije zabilježen niti jedan prigovor. Zvuk je osuvremenjen i približen publici koja sluša zabavnu i pop glazbu. Prvu večer sam zamislio kao revijalnu, s različitom tematikom vezanom za fundus popevki s proteklih festivala. Prošle godine je tema bila „Stihovi Drage Britvića“, jednog od utemeljitelja Festivala i dobitnika nagrade „Porin“ za životno djelo. Ove godine će revijalna večer biti posvećena skladbama Arsena Dedića.

Prošle godine nismo uspjeli snimiti nosač zvuka sa svim skladbama. Naknadno su snimljene nagrađene skladbe i izdane na promotivnom CD-u. Ove godine je nosač zvuka snimljen u izvršnoj produkciji “Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo”, a izdavač je Croatia Records. Uz to, Croatia Records će promovirati reizdanje LP ploče sa skladbama Arsena Dedića, na CD- u .

Nagrade su podijeljene u tri grupe. Stručni žiri dodjeljuje tri nagrade, a dobitnik prve nagrade je ujedno i pobjednik Festivala. Publika u dvorani dodjeljuje Nagradu publike. Posebna komisija odabrana od “Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo” dodjeljuje nagradu za najbolje stihove.

Ove godine na natječaj je prijavljeno sedamdesetak skladbi, od kojih je odabrano sedamnaest. Po prvi put nastupaju uz domaću pucu Antoniju Besednik (u duetu s prošlogodišnjim debitantom Antoniom Maričevićem), dvojica Dalmatinaca: Vinko Coce i Ivo Pattiera. To me posebno veseli, jer time „Krapina“ pokazuje otvorenost izvođačima (kao i autorima) iz svih krajeva naše zemlje.

Budući da su autori i pjevači snimali svoje skladbe u studijima po svom izbori, i aranžmani su napravljeni prema njihovom glazbenom izričaju. Tako je, primjerice, Mirko Švenda- Žiga snimio pjesmu uz svoje „Bandiste“, a Jacques Houdek u svom R&B stilu. Ipak, većina skladbi je snimljena u uobičajenim orkestralnim aranžmanima.

Večer Arsena Dedića je zamišljena kao Arsenov solistički koncert uz goste Gabi Novak, Danijela Pintarić, Bojan Kodrič i drugi. Kao i prošle godine pjesme će se izvoditi uz festivalski orkestar u originalnim aranžmanima. Naslovi neka budu iznenađenje, ali siguran sam da publika koja će doći na koncert zna o kojim je skladbama riječ.

U predvečerje druge godine mojeg mandata, mogu reći da mi je drago što sam dobio povjerenje “Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo”. Smatram da je Festival, kao i cijeli Tjedan kajkavske kulture, izuzetno važan za promicanje i očuvanje kajkavskog jezika i kulture. Iz tog razloga pokušavamo poboljšati prodor festivalskih pjesama i izvan kajkavskog govornog područja putem suvremenog zvuka, angažiranjem izvođača iz svih regija Hrvatske, pa i šire, te potičući autore na što kvalitetnije stihove glazbu.

Moja najveća želja je da Festival ponovno zauzme mjesto među renomiranim i popularnim manifestacijama. Nadam se da ovakva koncepcija vodi u tom smjeru.