Siniša Leopold, umjetnički ravnatelj 43. Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2008.

Prihvaćanje funkcije umjetničkog ravnatelja Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2008. doživljavam kao prirodan slijed mojeg dosadašnjeg umjetničkog i profesionalnog djelovanja na području glazbe. Kajkavske popevke predstavljaju glazbenu formu koju doživljavam s dužnim poštovanjem. To su pjesme koje govore o rodnom zavičaju, ljudima, običajima, emocijama i prilikama prisutnima u kajkavskim krajevima. U stihovnom i glazbenom smislu popevka najčešće donosi intimnu priču koja djeluje na slušatelja. Hoću reći, jedan od glavnih motiva prihvaćanja ove zahtjevne pozicije umjetničkog ravnatelja bila je - stvaranje i promoviranje novih popevki, ali i bdijenje nad popevkama koje postoje u našim arhivima pa smo ih pomalo i zaboravili. Osim toga, za glazbena zbivanja oko krapinskih glazbenih manifestacija vezan sam dugi niz godina.

Na krapinskom Festivalu, odnosno na Svečanostima kajkavskih popevki, prisutan sam trideset godina kao dirigent, autor, aranžer ili nekad davno kao član orkestra. Sa Stjepanom Mihaljincem sam bliski suradnik od mojih prvih izravnih kontakata vezanih za grad Krapinu i Festival te do današnjih dana. Drago Britvić, jedan od osnivača Festivala i najplodniji stihotvorac kajkavskih popevki, bio je također jedan od mojih najčešćih suradnika s kojim sam se okušao u raznim glazbenim vrstama. Gotovo svake godine imao sam svoju popevku na Festivalu, napisao sam mnoge aranžmane i dirigirao brojnim izvedbama. U Krapini sam upoznao mnoge drage ljude i zbog toga sam sretan.

Krapinski Festival zaslužuje posebno mjesto i status u našoj glazbenoj kulturi. Svaki dobronamjerni čitatelj kada uzme u ruke Zbornik koji je izdan povodom 30. obljetnice Festivala, može se uvjeriti u to. U Festivalskoj dvorani u Krapini pjevala su najveća imena tzv. ozbiljne i zabavne glazbe: Ruža Pospiš Baldani, Nada Puttar Gold, Krunoslav Cigoj, Vice, Gabi, 4M, kvartet Studio, Dunja Vejzović, Ivo Robić, Arsen, i da ne nabrajam dalje. Popis skladatelja, aranžera i dirigenata je impozantan. Samo da spomenem neke: Boris Papandopulo, Miljenko Prohaska, Zlatko Černjul, Jakov i Pero Gotovac, Gjadrov, Kabiljo, Adamić, Ruždjak, Rajter, Kalogjera i mnoga druga velika imena. Takve glazbene veličine nisu prodefilirale ni na jednom festivalu lakih nota u nas. Evergrini koji su izvedeni u Krapini pjevaju se i danas. Već te činjenice same za sebe govore o veličini i težini glazbenih događanja u Krapini.

Na ovogodišnji natječaj za večer novoskladanih popevki prispjelo je stotinjak skladbi. Javilo se dosta anonimnih skladatelja čija djela nisu javno izvođena. Posebno me veseli da su se probudili autori iz kajkavskog područja. Stručna komisija je odabrala 20 popevki koje u potpunosti zadovoljavaju zadane kriterije. U stručnoj komisiji su naši vrsni glazbenici i tekstopisci. Moram reći da je struka obavila svoj zadatak vrlo temeljito. Pazilo se na gotovo svaki stih, melodiju i opći dojam. Sve odabrane pjesme imaju izražajne melodijske linije koje slušatelju idu brzo u uho. O kvaliteti i ukusima je teško raspravljati, no siguran sam da će nekoliko novih popevki biti rado slušane na brojnim radio i TV postajama.
U subotnjoj večeri predstavit ćemo nove kajkavske popevke poznatih i manje poznatih ali kvalitetnih autora koje će izvesti vokalni solisti i sastavi. Nastojat ćemo promovirati i neke nove mlade izvođače iz kajkavskoga govornoga područja. Dakle, na sceni će zajedno nastupiti nadareni anonimni izvođači i etablirani pjevači koji su se svojim izvedbama već odavno proslavili. Mislim da bi bilo nepravedno i neumjesno da se oni međusobno natječu i stavljaju pred stručni sud. I jedni i drugi bili bi u neravnopravnoj i nezahvalnoj poziciji. Zbog toga ove godine neće biti natjecanja. Neka glazba bude u prvom i jedinom planu. Za godinu dana, na sljedećim Svečanostima, proglasit ćemo najizvođeniju skladbu na radiopostajama.

Tijekom dviju večeri želimo predstaviti stare i nove kajkavske popevke na način kako to zaslužuje Hrvatsko zagorje, ali i šire kajkavsko područje. Prva večer, pod nazivom Popevke zanavek, bit će revija ponajljepših i najpopularnijih pjesama dosadašnjih krapinskih glazbenih manifestacija. Svima nam drage popevke interpretirat će dobro znani vokalni solisti, ali neke pjesme čut ćemo u izvedbama nekih novih vokalnih solista i ansambala i, naravno, u novim odgovarajućim glazbenim obradama. Prisjetit ćemo se i nezaboravnog Ive Robića, njegovih skladbi posvećenih krapinskom Festivalu i Ivinih antologijskih interpretacija. To će biti predstavljeno putem videozida i uz pomoć Hrvatske televizije, te uz izložbu posvećenu Ivi Robiću - koja će tih dana biti organizirana u Krapini. Nadam se da će to biti glazbena večer za pamćenje. Po prvi puta će nastupiti i proslavljeni ansambl Lado, koji će izvesti dvije antologijske kajkavske popevke iz naše glazbene baštine. Već sam spomenuo da uz promociju novih popevki želimo na Svečanostima podsjetiti širu javnost na predivne pjesme na čijim je tekovinama i nastao krapinski Festival. Moja je želja da se neke od tih pjesama koje nisu nastale pod njedrima krapinskog Festivala izvedu na Svečanostima, ali u modernijem ruhu. Tu mislim konkretno na pjesme poput Popevke sem slagal, Fala, Vu plavem trnaci, Poleg jene velke gore itd. Scenarij toga koncerta realizirat će prokušani televizijski znalac Tonko Jović. Hrvatski Radio i Televizija snimit će oba koncerta. Voditeljski par prve večeri su mlada i sve popularnija glumica Marija Borić i Mario Sedmak. Koncert novih popevki, u subotu, vodit će Nikolina Pišek i Mario, koji je već godinama vezan za grad Krapinu.

Kriterij kod odabira izvođača je jasan. Prednost dajemo mladim i perspektivnim izvođačima kajkavskih krajeva, tj. onima koji su se istaknuli svojim talentom. Zapjevat će i poznata imena koja su svojim nastupima obilježila krapinsku glazbenu scenu te izvođači koji će svojim nastupom doprinijeti još većoj popularizaciji kajkavskih popevki. Posebno me raduju dueti, spoj mladosti i iskustva. U jednoj popevki se izvedbeno sjedinjuje jug sa sjeverom Hrvatske, a ako u cijelosti pogledamo odabir izvođača u obje večeri, možemo zaključiti da će na krapinskoj pozornici nastupiti pjevači iz gotovo svih krajeva Hrvatske.

Cjelokupnom ozračju trebaju doprinijeti i narodne nošnje kajkavskih krajeva. Nošnje su bile jedan od zaštitnih znakova Festivala. Tako će biti i ubuduće. One doprinose autohtonosti i autentičnosti pri izvedbama popevki. Osim toga, narodne nošnje su nešto najvrjednije što naša baština posjeduje, a po njima se Svečanosti kajkavskih popevki izdvajaju od sličnih glazbenih manifestacija.

Na vrijeme i s voljom realiziran je i CD novih popevki. Izvođače prati veliki orkestar HRT-a. Zadovoljan sam s izvedbama i produkcijom i mislim da je to jedan značajan iskorak koji će doprinijeti prezentaciji novih popevki. Vjerujem da će i publika biti zadovoljna te da će svatko pronaći ponešto za svoju dušu. Kod miksanja smo vodili računa da se zvukovlja puhača, gudača i tamburaša – karakteristični glazbeni idiomi kajkavskih krajeva – sjedinjuju i ravnopravno nose.

Samo na području Hrvatskog zagorja je preko 200 000 potencijalnih konzumenata popevki koji čekaju na neku svoju novu popevku. Jedna nova popevka ima naziv Vsi sme mi kajkavci. Neka pod takvim obilježjem proteknu ovogodišnje Svečanosti kajkavskih popevki.

I oni kaj jesu i oni kaj nisu – neka tih dana svi budu kajkavci.