Backup animacije
* * * * * *

57. festival kajkavskih popevki

Krapina, od 04. do 10. rujna 2022.

TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE

* * * * * *

Welcome to thevip club casino login! Our members enjoy exclusive access to benefits and perks that are simply unmatched. From our world-class customer service to our top-of-the-line casino games, we strive to provide the ultimate gaming experience for all of our players.

Uskoro nova radionica u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ – radionica tambure

U sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ uskoro nas očekuje radionica tamburice. Tambura je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda u jugoistočnoj Europi, a donijeli su je Turci u XIV. i XV. stoljeću. Najstariji sačuvani pisani povijesni dokument o tamburi u Bosni i Srbiji potječe iz 1551. godine, u putopisu N. Nicolaja, pratioca francuskog konzula u Turskoj. Tambura se razvila iz žičanog instrumenta poznatog već u kulturi Mezopotamije. O pretečama tambure govore i sačuvani likovni spomenici iz Tebe u Egiptu. Daljnjim razvojem i migracijom, tambura je dospjela na područje Jugoistočne Europe gdje se najviše i udomila, ponajprije kod muslimana, u Makedoniji, na Kosovu te osobito u Bosni i Hercegovini. Iz Bosne je seobom Bunjevaca i Šokaca prenesena u Slavoniju i Bačku pa je u XVIII. i XIX. stoljeću postala najizrazitijim narodnim instrumentom Slavonije i Vojvodine. Najstarija očuvana tambura je iz XIX. stoljeća. Oblik tambura koje se koriste u današnje vrijeme, u Južnoj i Srednjoj Europi, razvijen je u Mađarskoj u Budimpešti na početku XX. stoljeća radom graditelja violina. Kao primjer za oblik modernih tambura poslužila im je “mala bečka gitara”. Stare tambure bile su dosta ograničene glede svojih glazbenih mogućnosti zbog načina ugođavanja i što su imale samo dvije ili tri žice. Cilj je bio stvoriti od tambure kao narodnog instrumenta jedan novi koji bi po svojim glasovnim mogućnostima bio ravnopravan klasičnima glazbalima, poput violine i gitare. Tako je nastala cijela porodica glazbala, s četiri žice i kvartnim načinom ugodbe. Tamburaška glazba bila je jako popularna i u Mađarskoj u XIX. i XX. stoljeću, ali je potisnuta zbog neprilika kojima je pogodovao I. svjetski rat. Kako je u Budimpešti tambura “nestala iz mode” tako se pojavila u Vojvodini (od tuda i naziv vojvođanski štim). Preselivši se u Sentu i ponijevši sa sobom mjere i oblike svojih tambura, Bocan je otvorio radionicu i postao jedan od najpoznatijih graditelja tambura.
Tambura ima tri dijela: trup (korpus), vrat i glavu. Trup je izdubljen iz javora, kruškova, jablanova, lipova drva, a ponekad i od kornjačinog oklopa. U novije se vrijeme tambure ne izrađuju od jednog komada drveta nego od tankih savijenih dasaka. A da sad baš i ne otkrijemo sve o tamburama, pozivamo sve mlade do 25 godina, djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da se upoznaju s tim zanimljivim glazbalom i da upoznaju čari tamburice. Radionica će se održati krajem mjeseca veljače, a uključiti se možete prijavom na e-mail: svirajmokaj@gmail.com.
Izvor korišteni u ovom članku: Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/wiki/Tambura)
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Događanja i novosti

Održana završna konferencija za medije u sklopu provedbe projekta Svirajmo…

Jučer, 22. ožujka 2022. g. u Gradskoj vijećnici Grada Krapine održana je završna konferencija za medije u sklopu provedbe projekta…

23 ožu 2022 2022 Uncategorized gmario No comments

Nastavak...

3. PRIOPĆENJE U SKLOPU PROVEDBE PROJEKTA „SVIRAJMO KAJ – GLAZBENA…

Naziv projekta: Svirajmo kaj – glazbena radionica Nositelj projekta: Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina Partner: Grad Krapina Razdoblje provedbe projekta: 24. 3.…

22 ožu 2022 Uncategorized gmario No comments

Nastavak...

Završena posljednja radionica u sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj –…

Danas je održana posljednja radionica u sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ – glasovir je ostao kao „šećer…

20 ožu 2022 Uncategorized gmario No comments

Nastavak...